Otkriven stvaran razlog posjete glavne europske tužiteljice Laure Kovesi Hrvatskoj.
Svi domaći mediji potpuno su ignorirali možda najvažniji pravni akt u suzbijanju organiziranog kriminala i korupcije na prostoru cijele Europske unije, koji bi se trebao početi primjenjivati i u Hrvatskoj, a to je ujedno bio i glavni razlog nedavnog posjeta europske tužiteljice Laure Codrute Kovesi našoj zemlji.
Hrvatska na području suzbijanja organiziranog kriminala i korupcije ima bogato iskustvo, doduše, ne toliko u suzbijanju koliko u implementaciji organiziranog kriminala i korupcije u državne institucije i tijela izvršne vlasti.
U koketiranju s kriminalom i korupcijom bilježimo neprekinuti kontinuitet od 90-ih godina do danas, a nakon svake najave obračuna s kriminalnom hobotnicom i usvajanja brojnih strategija i akcijskih planova borbe protiv organiziranog kriminala, stanje u državi bivalo je sve gore.
Otežavajuća okolnost
Europski akt o zamrzavanju i oduzimanju imovine koja je stečena kaznenim djelom Vijeće EU-a donijelo je još 14. travnja ove godine, ali o tome, kao što smo naveli, u hrvatskim medijima nije objavljen ni jedan redak, zbog čega smo odlučili detaljnije objasniti njegov sadržaj.
Vijeće EU-a još je početkom travnja donijelo pravni akt kojim se utvrđuju minimalna pravila na razni EU-a o praćenju, identifikaciji, zamrzavanju oduzimanju i upravljanju imovinom koja je stečena na osnovi kaznenih djela. Nakon što ga zemlje članice EU-a prihvate, ovaj akt postat će direktiva koja će se provoditi na teritoriju cijele Europske unije kako bi se suzbila i najmanja mogućnost prisvajanja imovine ostvarene kriminalnim djelovanjem.
Zemlje članice EU-a morat će se obvezati da će formirati i ovlastiti tijela za borbu protiv korupcije te im omogućiti sredstva i resurse potrebne za provođenje te aktivnosti. Pravila će se jednako primjenjivati na počinitelje kaznenih djela kao i na one koji će ih odbiti provoditi i one koji će te sankcije kršiti.
Na temelju direktive Vijeća EU-a, kako se navodi u informaciji o tom aktu, države članice morat će omogućiti, u prvoj fazi, zamrzavanje imovine stečene kaznenim djelom, a u slučaju pravomoćne presude, i oduzimanje imovine, predmeta i imovinske koristi.
Oduzimat će se i nelegalna imovina prenesena na treće osobe ako je treća osoba znala ili je trebala znati da je svrha prijenosa na nju bila izbjegavanje oduzimanja. Novim pravilima definiranima u travnju ove godine državama članicama omogućit će se i oduzimanje bogatstva čije se porijeklo ne može precizno utvrditi ili objasniti. Posebno otežavajuća okolnost bit će ako je to bogatstvo povezano s akterima zločinačkih organizacija.
Pri donošenju ovog akta, Vijeće EU-a imalo je u vidu nelegalno stečenu imovinsku korist organiziranih kriminalnih skupina koju su ostvarili prodajom oružja, droge, trgovinom ljudima i transportom migranata, švercom cigareta, radioaktivnog materijala, povjerljivih dokumenta, ali i drugim nezakonitim aktivnostima.
Za ovako opsežnu i odlučnu kontinuiranu antikriminalnu aktivnost na prostoru EU-a formirat će se snažni i kadrovski dobro ekipirani uredi za oduzimanje imovinske koristi, koji će ujedno i upravljati oduzetom imovinom, a planirana je međusobna prekogranična suradnja tih ureda radi kvalitetnijeg praćenja tokova novca i putova kriminalaca.
Turneja
U praćenju stjecanja imovine ti uredi surađivat će s nacionalnim tijelima i Uredom europskog tužitelja, na čijem je čelu Laura Kovesi. Za obavljanje tih poslova tim posebno formiranim uredima morat će se omogućiti pristup svim relevantnim bazama podataka i državnim registrima.
To je ujedno i bila tema sastanka tužiteljice Kovesi i premijera Andreja Plenkovića za njezina prošlotjednog posjeta Hrvatskoj i Zagrebu. Očito je Kovesi krenula na “turneju” po zemljama EU-a kako bi pripremila teren za provođenje te direktive o konfiskaciji imovine stečene kriminalom.
Iako je ona hvalila antikorupcijsku politiku hrvatske vlade, kisela lica premijera Plenkovića i sugovornika na hrvatskoj strani dala su naslutiti da bi uredi europskog tužitelja mogli čeprkati i po njihovoj imovini. Iako pravi razlozi iznenadnog posjeta Laure Kovesi nisu navedeni, prema izjavama koje su s tog sastanka plasirane u javnost, oni se potpuno poklapaju s navedenim odredbama Vijeća EU-a o oduzimanju i konfisciranju imovine stečene kriminalnim djelima.
Nadalje, predviđeno je da će uredi za oduzimanje imovinske koristi i upravljanje imovinom koje će imenovati države članice izravno upravljati zamrznutom ili oduzetom imovinom, a u tome će ih morati podupirati druga nadležna državna tijela. Tim aktom predviđa se i prodaja zamrznute imovine i prije konačnog oduzimanja.
Dodatni stimulans
Dobra vijest za poštene građane i loša vijest za kriminalce jest to da će se po relativno brzom postupku zamrzavati i oduzimati nelegalno stečena imovina. Međutim, postoji i dobra vijest za kriminalce, a loša za poštene građane, a ta je da će ta direktiva na snagu stupiti dvadesetog dana od objave u Službenom listu EU-a, nakon čega države članice imaju rok od 30 mjeseci, što su gotovo tri godine, za uključivanje odredbi direktive u svoje zakonodavstvo. Doduše, Hrvatska u svojim zakonima ima predviđeno oduzimanje protuzakonito stečene imovinske koristi, ali ga ne primjenjuje. Ovaj akt bit će dodatni stimulans sucima i državnim odvjetnicima da pročitaju što točno u tim zakonima piše.
Trideset mjeseci za implementaciju u nacionalna zakonodavstva po našem je mišljenu ipak predugo za primjenu direktive jer kriminalcima daje dovoljno vremena da zametnu tragove, ali bolje je i to nego ništa.
U Hrvatskoj se imovina nelegalno stječe u proteklih 30 godina, bilo da je riječ o pretvorbi i privatizaciji, ratnom profiterstvu, javnim radovima i natječajima ili sredstvima iz fondova EU-a, pa će uredi europskog tužitelja imati pune ruke posla.
