U tijeku je globalna pandemija novorođenčadi sa srčanim manama

U tijeku je globalna pandemija novorođenčadi sa srčanim manama

U tijeku je globalna pandemija novorođenčadi sa srčanim manama.

Broj beba rođenih s urođenom srčanom anomalijom porastao je za 16 posto tijekom prve godine pandemije, prema novoj analizi istraživača sa Sveučilišta u Londonu.

Urođene srčane mane pogađaju oko 1 od 110 novorođenčadi diljem svijeta i uključuju defekte srčanih zalistaka, velikih krvnih žila srca i prisutnost rupa u srcu.

Istraživači koji stoje iza toga nove studije koristio je podatke o 18 milijuna rođenih u SAD-u između prosinca 2016. i studenog 2022. kako bi istražio učinke pandemije na bebe rođene s urođenim srčanim manama.

Podaci su uspoređeni s brojem beba rođenih s Downovim sindromom, genetskim stanjem na koje nije utjecao virus COVID-19, kako bi se utvrdilo je li virus COVID-19 vjerojatno odgovoran ili drugi čimbenici, poput ograničenog pristupa prenatalnim uslugama tijekom pandemije , bili na poslu.

Ukupno je analizirano 11.010.764 rođenih prije i 7.060.626 rođenih tijekom pandemije. Podaci su prilagođeni kako bi se uzeli u obzir različiti zbunjujući faktori, uključujući majčin BMI, dijabetes i krvni tlak prije trudnoće, dob, broj poroda i godišnje doba u kojem je započela prenatalna skrb.

Broj rođenih s prirođenom srčanom greškom porastao je za 16% nakon prve godine pandemije, sa 56,5 na 100.000 rođenih prije pandemije na 65,4 slučaja na 100.000 živorođenih tijekom pandemije.

Nasuprot tome, broj beba rođenih s Downovim sindromom nije se promijenio, što sugerira da promjena u stopi srčanih mana nije posljedica poremećaja u zdravstvenim uslugama.

“Proučavanje ovog velikog skupa podataka u SAD-u otkrilo je neočekivanu sliku o tome kako je pandemija utjecala na srca nerođenih beba, ali moramo otkriti razloge za ovu vezu”, rekla je glavna autorica, profesorica Asma Khalil.

“Moramo utvrditi uzrokuje li virus SARS-CoV-2 izravno razvoj fetalnih srčanih problema tijekom trudnoće i ako jest, kako virus uzrokuje te promjene u srcu.”

Studija nije uzela u obzir cijepni status majki (tj. za COVID-19), niti je usporedila relativne stope srčanih mana između cijepljenih i necijepljenih majki.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp