Kissingerovo posljednje upozorenje.
Članovi Trilateralne komisije Eric Schmidt i pokojni Henry Kissinger izražavaju završetak tehnotroničke ere Zbigniewa Brzezinskog, također poznate kao tehnokracija: oni koji će kontrolirati svijet su nadljudi, genetski hakirani ili na neki drugi način kooptirani naprednom tehnologijom poput umjetne inteligencije. Njegova knjiga, Genesis, govori o preuzimanju inteligentnog dizajna iz Božjih ruku i prepuštanju koevolucijskim posthumanim dizajnerima.
Moja knjiga, The Making of Modern Globalization, detaljno opisuje kako je Trilateralna komisija usvojila tehnokraciju i transhumanizam kako bi osvojila svijet. Pedeset godina kasnije ništa se nije promijenilo. Međutim, i Kissinger i Brzezinski sada su u svojim grobovima i ispričali bi nam drugačiju priču da mogu. ⁃ Patrick Wood, urednik
Čovječanstvo se mora pripremiti da više neće kontrolirati Zemlju zbog umjetne inteligencije. To je zahtjev nove knjige pokojnog državnika Henryja Kissingera i dvojice vodećih tehnologa u zemlji.
Uspon umjetne inteligencije koja stvara “nadljudske” ljude glavna je tema knjige “Genesis”, koju su u utorak objavili Little, Brown and Company. Prema Hachetteu, izdavačevoj matičnoj tvrtki, to je Kissingerova “posljednja knjiga”. Kissinger je bio dugogodišnji američki diplomat i strateg koji je preminuo prošle godine u dobi od 100 godina.
Kissingerovi koautori, bivši izvršni direktor Googlea Eric Schmidt i dugogodišnji direktor Microsofta Craig Mundie, dovršili su zajednički rad nakon Kissingerove smrti, a Washington Times je dobio prethodnu kopiju. Schmidt i Mundie napisali su da su bili među posljednjima koji su razgovarali s Kissingerom i da su pokušavali ispoštovati njegovu posljednju želju da dovrši rukopis.
Autori šalju ohrabrujuću poruku: upozoravaju da AI alati već nadilaze ljudske sposobnosti. Ljudi bi stoga trebali razmisliti o biološkom inženjeringu kako bi bili sigurni da nisu inferiorni ili izbrisani od strane naprednih strojeva.
U odjeljku pod naslovom “Koevolucija: Umjetni ljudi”, tri autora potiču ljude da sada počnu razmišljati o tome “kako ćemo upravljati svojom ulogom kada više ne budemo jedini ili čak glavni akteri na našem planetu”.
“Napori za biološki razvoj usmjereni na bližu fuziju ljudi i strojeva već su u tijeku”, dodaju.
Trenutačni napori da se integriraju ljudi i strojevi uključuju sučelja mozak-računalo, tehnologiju koju je američka vojska prošle godine identificirala kao kritično važnu. Takva sučelja omogućuju izravnu vezu između električnih signala mozga i uređaja koji ih obrađuje za izvođenje određenog zadatka, poput upravljanja bojnim brodom.
Autori također postavljaju pitanje može li doći do genetske reorganizacije društva posebno dizajnirane da se bolje nosi s budućim alatima umjetne inteligencije. Autori takav redizajn nazivaju nepoželjnim jer bi potencijalno mogao dovesti do “cijepanja čovječanstva u više loza, neke beskrajno moćnije od drugih”.
“Mijenjanje genetskog koda nekih ljudi kako bi se učinili nadljudima predstavlja daljnje moralne i evolucijske rizike”, pišu autori. “Ako je umjetna inteligencija odgovorna za širenje ljudskih mentalnih sposobnosti, mogla bi stvoriti istovremenu biološku i psihološku ovisnost o ‘vanzemaljskoj’ inteligenciji među čovječanstvom.”
Takva fizička i intelektualna ovisnost mogla bi stvoriti nove izazove koji bi otežali razdvajanje između ljudi i strojeva, upozoravaju autori. Stoga bi dizajneri i inženjeri trebali pokušati učiniti strojeve ljudskijima umjesto da ljude čine više sličnim strojevima.
Ali to otvara novi problem: u raznolikom i podijeljenom svijetu moraju se donijeti odluke o tome koje ljude bi strojevi trebali slijediti.
“Nijedna kultura ne bi trebala očekivati da će drugoj diktirati moral inteligencije na koju bi se oslanjala”, napisali su autori. “Dakle, strojevi bi morali naučiti različita pravila za svaku zemlju, formalna i neformalna, moralna, pravna i vjerska, i idealno različita pravila za svakog korisnika i, unutar temeljnih ograničenja, za svako zamislivo pitanje, zadatak, situaciju i kontekst.”
Autori sugeriraju da društvo mora očekivati tehnološke poteškoće, ali da su one blijede u usporedbi s razvojem strojeva koji slijede moralni kodeks jer nisu uvjereni da su dobro i zlo očiti koncepti.
Kissinger, Schmidt i Mundie pozvali su da se više pažnje posveti prilagodbi strojeva ljudskim vrijednostima. Trojac je rekao kako bi radije da se umjetnoj inteligenciji koja nadilazi ljudski intelekt ne dopusti pojavljivanje osim ako nije ispravno usklađena s ljudskom vrstom.
Autori su rekli da drže palčeve čovječanstvu i nadaju se da će ljudi pronaći rješenje. Međutim, zadatak neće biti lak.
“Želimo uspjeh divovskog projekta naše vrste, ali kao što ne možemo računati na taktičku ljudsku kontrolu u dugoročnom projektu koevolucije, ne možemo se osloniti samo na pretpostavku da će se strojevi sami ukrotiti”, napisali su autori. “Trenirati umjetnu inteligenciju da nas razumije, a zatim sjediti i nadati se da nas poštuje nije ni sigurna ni pobjednička strategija.”
