U Galeriji grada Krapine postavljena je izložba Vilima Svečnjaka (1906.-1993.) iz obiteljske ostavštine. Obuhvaća bogati raspon ciklusa crteža i slika nastalih u razdoblju od 1930-ih do kraja autorova života.
Vilim Svečnjak najpoznatiji je širokoj publici sa ciklusima svojih krajolika, među kojima su i pejzaži Hrvatskog zagorja, za koje ga veže porijeklo njegovih roditelja. Poznati su Viški i Bolski ciklusi, iako je Svečnjak slikao i istarske krajolike i vedute, talijanske i francuske jer ga je strast prema slikanju navodila da gdje god boravi naslika i krajolik toga kraja. Slikao ih je u svim rasvjetama, od toplih, za poslijepodnevnog sunca, do jutarnjih i dnevnih, te noćnih. Pojednostavljenih oblika unosio je u slike krajolika sezanovska iskustva, ali je namaz bio jak, boje raskošne. Ponekad bi se upuštao u igru mrlja, koje su ga odvodile u čistu apstrakciju (Kompozicija u crvenom, 1956., Pazi snima se!, Dobrotvorka na vrtnoj zabavi, 1963, itd.) Zanimljivi su i tada vrlo popularni kolaži kojima je izražavao koloristički i oblikovni košmar, i postizao oštrinu koja nastaje rezovima papira koji se slažu u sliku (Pohod, 1962.). I Mrtve prirode (ribe) i Cvijeće slikao je u rasponu od prigušenih boja do onih prepunih slikarskog (ilizionističkog) svjetla, te od realističnih do visoko stiliziranih buketa.
Ova izložba prikazuje presjek rada Vilima Svečnjaka, koji je bio i ostao čvrsta sastavnica hrvatskih modernista, koje su poslije Drugog svjetskog rata naslijedili martovci. Iako skupina Mart, kao ni izraz martovci nije ustaljena u našoj povijesti umjetnosti, te je taj pokret marginaliziran i gotovo zaboravljen, treba reći da je upravo skupina Mart „obranila“ pravo na punu slikarsku slobodu izbora između tradicije i suvremenosti, te primjerima pokazala bogati raspon rukopisa. Ujedinjuje ih upravo pluralizam kao pravo na izbor hoće li se autor posvetiti prekomjernom iskrivljavanju figura i ismijati društveno licemjerje, ili će slikati motive koji afirmiraju ljepotu, koja je usprkos loše vođenom svijetu još uvijek svuda oko nas. Vilim Svečnjak u toj je obrani slobodnog izražavanja ostao dosljedan i kao predratni modernista i zemljaš, te poslijerani martovac ostao je svoj, braneći slobodu slikarskog izričaja.
