U RH ima sve više poslovnica banaka u kojima se ne može podignuti gotovina.
Diskriminacija gotovine – u 30 posto poslovnica RBA ne barata se gotovinom, a prvu takvu uvela je i Erste banka.
Nakon dva incidenta “tiranije” bezgotovinskog plaćanja, u kafiću Hotela Dubrovnik i adventskim kućicama na Trgu, ukinutima nakon pobune građana, problem diskriminacije keša i dalje ostaje, i to ondje gdje bismo ga najmanje očekivali – u bankama.
Eklatantan je primjer digitalnih poslovnica RBA: u jednoj od njih klijentica je pokušala podići gotovinu, no odbijena je uz uputu da keš može podići – na bankomatu. Druga klijentica požalila se da nije puno bolje ni u njihovim “analognim” poslovnicama – tamo, doduše, sa svog računa može podići keš, ali naplaćuju naknadu, osim ako klijent ne ispuni nalog – u papirnatom obliku.
Vidim li samo ja ironiju ove superselektivne digitalizacije?!
Ako to isto želiš bez “bloka”, kemijske i potpisa – naplatit će ti naknadu! Jer – imaš bankomat, ako već misliš koristiti taj komad plastike koju ti je banka dala, odnosno samo posudila! – javila se onoj prvoj klijentici prijateljica, klijentica iste banke, na objavu o događaju na društvenoj mreži.
’U Francuskoj već godinama’
Uslijedili su primjeri u kojima drugi u toj poslovnici nisu mogli platiti kredit ili podmiriti račun za karticu – jer banka ne prima “pare”. Oni koji žive u inozemstvu komentiraju da je tako u Francuskoj već deset godina, a u Belgiji su dugogodišnjoj klijentici “zahvalili na suradnji” jer nema ni kredit ni veliku ušteđevinu pa im očito nije isplativa samo za isplatu plaće preko računa.
Osim u smanjenju troškova baratanja kešom, poanta je i u generiranju naknada za isplatu gotovine. A s obzirom na to da ovih dana bankama ističe rok za predaju metodologije za utvrđivanje strukture i visine naknada Hrvatskoj narodnoj banci, postavlja se pitanje hoće li i te nametnute “troškove” uzeti u obzir kao opravdane pri izradi metodologije. I njima nadoknaditi, pa i dodatno zaraditi, na ukidanju naknade za vođenje računa na koji se isplaćuje plaća.
O tome smo pitali banke, ali i regulatora. U prvom krugu nije odgovorila upravo ona na koju se slučaj odnosi. Kad smo ih podsjetili da se upit odnosi najviše na njih, odgovor je s nekoliko dana odgode ipak stigao. Pojasnili su da je u digitalnim poslovnicama poslovanje usmjereno klijentima koji preferiraju mogućnost zakazivanja sastanaka, online komunikaciju i druge digitalne načine poslovanja. Tu je klijentima na raspolaganju plaćanje samo na uplatno-isplatnim bankomatima. Od ukupno 62 poslovnice u Hrvatskoj takvih je 18. Znači, u 30 posto poslovne mreže keš im nije opcija.
Osim razlike u dostupnosti i načinu raspolaganja gotovinom, nema drugih razlika u ponudi i prodaji proizvoda i usluga banke i grupacije između poslovnica s gotovinom i bez gotovine – kažu u RBA.
Osim što, naravno, poslovnica izgleda kao “prava”. I u njoj su živi ljudi. U RBA smatraju kako je teza da se klijenti “masovno” žale na društvenim mrežama neutemeljena. Jer “apsolutno nema masovnih prigovora ni na koju temu pa tako ni na uvođenje digitalnih poslovnica.” Nema. Neki od onih koji pišu po društvenih mrežama kažu da su zatvorili kredit ili račun i prešli u drugu banku. Staroj više ne prigovaraju. To je kao rastava braka. Nema smisla prigovarati bivšem supružniku.
U siječnju ove godine i Erste je u Rijeci otvorila prvu bezgotovinsku poslovnicu koja posluje po istom principu kao i digitalne poslovnice RBA. No kažu da oni nemaju prakse uvjetovanja isplate novca posebnim procedurama niti ih planiraju uvesti. Druge banke još nisu krenule u njihovu smjeru: iz Zabe poručuju da im sve fizičke poslovnice provode gotovinske transakcije, a za isplate s vlastitog računa treba imati samo identifikacijski dokument i karticu računa. Jednako je u PBZ-u, HPB-u, OTP-u i Addiku.
U HNB-u su se već izjasnili da je neprihvaćanje plaćanja gotovinom u maloprodaji, bez postojanja posebnih okolnosti, protivno preporukama Europske komisije. Opravdano je samo razlozima vezanim uz načelo “dobre vjere”, primjerice, ako trgovac nema sitnog novca za uzvratiti. No dodaju i kako u hrvatskim propisima trenutačno ne postoji opća odredba koja bi uređivala način plaćanja, osim kad je posrijedi problematika pranja novca koja ograničava transakcije u gotovini u vrijednosti većoj od 10.000 eura.
U procesu je donošenje Uredbe EU kojom će se regulirati značenje gotovog novca eura kao zakonskog sredstva plaćanja u EU. Time bi se na cijelom europodručju uredio status gotovinskog eura kao zakonskog sredstva plaćanja, kao i iznimke u plaćanju gotovinom. Prijedlog Uredbe je izrađen i u fazi usuglašavanja među članicama. Regulator pojašnjava i da je plaćanje kešom bez posrednika i dodatnih troškova posebno važno za ranjive skupine koje nemaju pristup bankarskim uslugama i elektroničkim sredstvima plaćanja.
Kontakt za – privilegirane
U bezgotovinskim poslovnicama regulator ne vidi problem, kažu da je broj gotovinskih na tržištu RH adekvatan. Bankama preporučuju da bankomat, kao najdominantniji kanal podizanja gotovine, ostane besplatan za vlastite klijente, no i da se najranjivijim skupinama, koje nisu u stanju koristiti se bankomatima, također osigura besplatno podizanje keša na šalterima.
Metodologiju određivanja visina naknada tek će po zaprimanju detaljno analizirati i “ako se pokaže potrebnim zatražiti da se te metodologije izmjene ili dopune”. Kažu da zato još uvijek ne mogu dati jednoznačan odgovor o opravdanosti troškova koji bi eventualno mogli biti navedeni u strukturi pojedine vrste naknade.
Krenulo je prije 20-ak godina s osobnim bankarima samo za klijente bolje platežne sposobnosti. Ostali su ostali na redovnim šalterima, a sad su preusmjereni na bankomate: u deset godina banke su smanjile broj zaposlenika za 3500 i 375 poslovnica. Postaje li osobni kontakt u banci privilegij bogatih?
