Zakon o dezinformiranju EU-a postaje obavezan prema Zakonu o cenzuri i već je testiran uoči njemačkih izbora.
Zakoni o cenzuri, koji su potekli iz pera Jourová, pripremaju se godinama, no očekuje se da će postati obvezujući tek nekoliko mjeseci kasnije. Do sada je cenzura platforme navodno bila dobrovoljna (ipak Bruxelles je posebno vršio pritisak na Muska), no kasnije bi trebala postati obvezna – i podložna sankcijama.
EU tvrdi da se cenzura, koja će se navodno strogo provoditi od srpnja, provodi za vaše vlastito dobro, jer navodno želi “zaštititi korisnike interneta” potiskivanjem informacija koje nisu dopuštene.
A Trump, Musk i Vance više su puta komentirali europsku cenzuru, rekavši da je ne namjeravaju jednostavno ignorirati. Tako da u svakom slučaju očekujemo odgovarajuću protureakciju SAD-a.
Također se pitamo tko će financirati sve te cenzore, jer su mnogima ukinuti izvori financiranja zbog zatvaranja USAID-a. Možete očekivati da ćete ih dodatno platiti od svojih poreza.
Pa, to je za vaše dobro, kako tvrde Jourová i Bretonovi nasljednici u Bruxellesu.
Neizbježni prijelaz s dobrovoljnog – barem u nazivu – Kodeksa EU-a o dezinformacijama (verzija iz 2022.) na obvezna pravila integrirana u zakon o cenzuri Zakona o digitalnim uslugama (DSA) bit će primjenjiv ovog srpnja.
Ali upravo na vrijeme za prijevremene izbore u Njemačkoj, zakazane za posljednji tjedan veljače, glavne platforme – Google, Meta Platforms, Microsoft, TikTok, Snapchat, LinkedIn i X – sudjelovale su u “stres testu” svoje spremnosti da istraže rizike za “građanski diskurs i izborni procesi” vezani uz ovo glasovanje.
Iako će dobrovoljni kod postati obavezan u ljeto, integracija prije 23. veljače u Njemačkoj znači da će platforme s više od 45 milijuna korisnika u EU implementirati pravila o “dezinformacijama” i djelovati “dobrovoljno” u nastojanju da “izbjegnu buduće pravne rizike”. ”
Izbornu kampanju u Njemačkoj obilježili su sporni pokušaji onih koji su još na vlasti da diskreditiraju, pa čak i cenzuriraju rastuću oporbu. To se radi kako kroz domaće institucije, tako i “delegiranjem” dijela takvih nastojanja na EU.
“Test otpornosti na stres” proveden krajem siječnja i izvješća o vremenskoj skali integracije koda dobro se uklapaju u opći trend. Proveli su ga Europska komisija i njemački koordinator za digitalne usluge.
Glavna svrha kodeksa je natjerati potpisnike da povećaju “moderiranje” sadržaja – što je samo kodna riječ za cenzuru, ali koju EU, zajedno s DSA-om, objašnjava kao način borbe protiv nepoželjnog sadržaja i “zaštite korisnika”.
Među mjerama koje će biti provedive kada kodeks postane obavezan u ljeto je zahtjev za tehnološke tvrtke da osmisle strože mjere za demonetizaciju dezinformacija.
Ono što Bruxelles naziva “pojačanim” kodeksom prakse dezinformiranja za 2022. debitirao je 2018. i uključuje platforme, oglašivače i trgovinska udruženja.
EU posljednjih godina učinkovito nameće svoju politiku cenzure u pogledu takozvanih “dezinformacija” internetskim tvrtkama. Još jedan, koji se tiče “govora mržnje”, već je integriran u DSA…