Vrhunski ruski znanstvenik Alexandr Dynkin upozorava da je ‘svijet na rubu ponora’.
Vrhunski ruski političar-znanstvenik upozorio je da je svijet na rubu ponora zbog kataklizmičke promjene moći koja se događa između Zapada i ostatka svijeta.
Govoreći na okruglom stolu ovog tjedna, direktor Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose Ruske akademije znanosti Aleksandar Dynkin upozorio je da je svijet “na rubu ponora” usred značajne promjene moći.
Dok je sjedište globalnog svjetskog poretka nekoć bilo u Europi, već je neko vrijeme u SAD-u. Međutim, Dynkin vjeruje da će se sve to promijeniti jer Rusija, Indija i Kina uživaju sve veći utjecaj koji će dodatno ojačati sukob u Ukrajini i njegove posljedice. Rekao je da je “politički istok” spreman postati ravnopravan partner “političkom zapadu”.
Indija i Kina oduprijele su se pozivima da osude Rusiju zbog njezina ponašanja u Ukrajini, a indijski premijer Narendra Modi čak je ovaj tjedan posjetio Moskvu i razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Opadajući globalni utjecaj Zapada i mentalne borbe američkog predsjednika Joea Bidena mogli bi potaknuti očaj i potaknuti Zapad na donošenje “nepromišljenih” odluka, prema Dynkinu.
Rekao je da je posljednji put kada je svijet bio ovako blizu prave katastrofe bilo tijekom kubanske raketne krize prije šest desetljeća.
Rusija proaktivno teži stvaranju novog svjetskog poretka
Ruski predsjednik Vladimir Putin krenuo je u diplomatsku ofenzivu sa zemljama u razvoju u Africi i Aziji, pozivajući se na njihove frustracije Zapadom pružajući im alternativu.
Na summitu održanom prošlog tjedna predložio je uspostavu nove “euroazijske arhitekture suradnje, nedjeljive sigurnosti i razvoja”.
Objasnio je: “Ovaj novi okvir trebao bi zamijeniti zastarjele eurocentrične i euroatlantske modele koji su davali jednostrane prednosti određenim državama.”
Putin je itekako svjestan da je globalni Jug važan dio postizanja njegova cilja i on radi s Kinom kako bi promijenio globalnu ravnotežu snaga u njihovu korist.
Ovog listopada Rusija je domaćin sastanka na vrhu za blok nacija BRICS-a, koji je ranije ove godine svom članstvu dodao četiri nove zemlje. Više od 30 još uvijek čeka na odobrenje svojih zahtjeva, uključujući Tajland i Maleziju.
Važno je napomenuti da se BRICS razlikuje od EU i NATO-a u smislu da ima labav okvir i da se njegovi zahtjevi za ulazak smatraju daleko manje strogim. Zemlje u usponu mogu ekonomski profitirati pridruživanjem, tvrde oni, bez potrebe da postanu demokracije ili usklade svoje gospodarstvo sa zapadnim standardima.
Osim što je pridobio široku potporu multipolarnom svjetskom poretku putem BRICS-a, Putin također želi proširiti antiameričku koaliciju koja će također uključivati Bliski istok i Sjevernu Koreju. U tu je svrhu nedavno posjetio Sjevernu Koreju i sastao se s diktatorom Kim Jong Unom. Dvojica čelnika najavila su novi pakt koji će osigurati uzajamnu vojnu pomoć između dviju zemalja ako jedna od njih bude napadnuta. Također je najavio da bi Rusija Sjevernoj Koreji mogla osigurati oružje, što bi moglo imati destabilizirajući učinak na Korejski poluotok i američkog saveznika Južnu Koreju.
U međuvremenu, politička neizvjesnost u SAD-u uoči predsjedničkih izbora i podjele između zapadnih zemalja oko rata i genocida u Gazi doveli su do nekih pukotina u zapadnim savezima. Iako neke zemlje u usponu ne moraju nužno stati uz Putina u svim pitanjima, mnoge su spremne ostaviti te rezerve po strani u nadi da će ojačati svoja gospodarstva i preuzeti istaknutiju ulogu na svjetskoj pozornici.
