Francuska: Masovni prosvjedi protiv Macronove mirovinske reforme koju gura i nameće Svjetski ekonomski forum

Francuska: Masovni prosvjedi protiv Macronove mirovinske reforme koju gura i nameće Svjetski ekonomski forum

Advertisements

Većina Francuza kategorički odbija Macronovu kontroverznu mirovinsku reformu koju gura Svjetski ekonomski forum. Međutim, on to svakako želi provesti. Nasuprot tome, ljudi sada izlaze na ulice u masovnim prosvjedima. No, ni francuski predsjednik ni sindikati nemaju odgovor na važna pitanja budućnosti vezana uz mirovine.

U glavnom gradu Parizu i drugim gradovima diljem zemlje ljudi su izašli na ulice prosvjedujući protiv nepopularne mirovinske reforme. Vlada želi povećati dob za odlazak u mirovinu na 64 godine i također povećati mirovinske doprinose kako bi mirovinskim fondovima donijela gotovo 18 milijardi eura više. Francuski mirovinski sustav već guta oko 14 posto ekonomske proizvodnje – i taj trend raste.

Ali ljudi ovo ne žele. Radnici koji štrajkaju prekinuli su u utorak opskrbu francuskih rafinerija, javnog prijevoza i škola. Bio je to drugi dan prosvjeda diljem zemlje protiv Macronovih planova. Ogromne mase ljudi marširale su gradovima diljem Francuske kako bi osudili reformu kojom se dob za odlazak u mirovinu podiže za dvije godine na 64 godine. To je također test Macronove sposobnosti da progura promjene nakon što je izgubio većinu u parlamentu na zadnjim izborima.

Kao i mnoga zapadna društva, Francuska se suočava s demografskim i ekonomskim problemom. Mirovinski sustavi uglavnom se temelje na raspodjeli (pay-as-you-go) sustavu koji se oslanja na stabilan odnos između uplatitelja doprinosa (zaposlenih) i umirovljenika. No nedavne krize, na primjer, stalno su povećavale nezaposlenost, smanjujući mirovinske doprinose, dok su troškovi nastavili rasti. Međutim, čak i planovi osobne mirovinske štednje imaju svoje zamke. Ako se, primjerice, s tržišta dionica i obveznica s demografskim valom prema umirovljenju povuku veći iznosi, to će negativno utjecati na njihove stope i cijene.

Politika i društvo sada su suočeni s dilemom: Kako sve to dugoročno financirati ako prognoze kao posljedica širenja tehnoloških kapaciteta (osobito “umjetne inteligencije”) predviđaju daljnju automatizaciju? Za bezbroj ljudi tada se više neće postavljati pitanje dobi za odlazak u mirovinu jer ionako više neće moći pronaći posao. Ali to su pitanja na koja ni Macron ni sindikati koji predvode prosvjede nemaju odgovor.

Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp
Advertisements