Ujedinjeni narodi pozvali su vlade diljem svijeta da ukinu slobodu govora u interesu borbe protiv “dezinformacija”.
U srijedu je Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) zatražila uspostavu “globalnih smjernica za regulaciju društvenih medija” na konferenciji za rješavanje navodnih “dezinformacija”.
Na konferenciji, sa sjedištem u Parizu, sudjelovali su brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva – osuđeni kriminalac koji je lažno nazvao svog protukandidata Jaira Bolsonara “pedofilom” u online podcastu tijekom prošlogodišnje predsjedničke utrke – i Maria Ressa, filipinska novinarka koja se suočila s progonom vlade zbog navodnog izvještavanja o dezinformacijama na internetu za vrijeme bivšeg predsjednika Rodriga Dutertea.
UNESCO-ov događaj nazvan je “Internet for Trust Conference” i uključivao je govornike koji su zahtijevali globalnu upravljačku strukturu koja bi ušutkala “govor mržnje, mizoginiju, suzbijanje slobode govora, doxxing i teorije zavjere”. Agencija je naglasila svoje protivljenje suverenim zemljama koje poduzimaju pojedinačne radnje koje smatraju prikladnima za rješavanje problema postojanja govora na internetu.
“Ako se ove regulatorne inicijative razvijaju izolirano, sa svakom zemljom koja radi u svom kutu, osuđene su na neuspjeh. Poremećaj informacija je po definiciji globalni problem, tako da se naša razmišljanja moraju odvijati na globalnoj razini,” požalila se u srijedu glavna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay, ističući da “najmanje 55 zemalja radi na” suzbijanju govora na internetu.
U promotivnom videu za najavu konferencije, glasnogovornik UNESCO-a nazvao je korisnike na internetu koji krše granice prikladnog govora “insektima koji bujaju u mraku”.
U svom obraćanju u četvrtak, Azoulay je ustvrdila da je regulacija nužna na internetu jer je istina navodno nepopularna.
“Brisanje granica između istinitog i lažnog, visoko organizirano poricanje znanstvenih činjenica, širenje dezinformacija i zavjera – to nije poteklo s društvenih mreža”, rekla je čelnca UNESCO-a. “Ali, u nedostatku propisa, oni tamo cvjetaju mnogo bolje od istine.”
“Samo uzimajući punu mjeru ove tehnološke revolucije možemo osigurati da neće žrtvovati ljudska prava, slobodu izražavanja i demokraciju. Kako bi informacija ostala opće dobro, moramo razmišljati i djelovati sada, zajedno”, zahtijevala je.
Lula da Silva iskoristio je svoje obraćanje kako bi se požalio na pobunu u Brasiliji 8. siječnja, u kojoj su Bolsonarovi pristaše upali u brazilski Kongres, sjedište vrhovnog suda i predsjedničku palaču Planalto. Dok su uništavani dijelovi sva tri objekta, neredi – za razliku od onih proteklih godina koje su izveli ljevičari u susjednom Peruu, Kolumbiji, Čileu, Boliviji i Ekvadoru, između ostalih zemalja – nisu rezultirali nijednom smrću, već samo malim brojem ozlijeđenih.
Brazilski prosvjednici okupili su se u glavnom gradu 8. siječnja kako bi prosvjedovali protiv Luline inauguracije na treći mandat predsjednika. Tvrdolinijaški ljevičarski predsjednik uhićen je nakon završetka svog drugog mandata 2011. pod optužbom za korupciju dok je bio na dužnosti. Osuđen je na više od dva desetljeća zatvora zbog korištenja novca od mita za kupnju luksuzne nekretnine – istrage koja je proizašla iz mnogo veće policijske istrage poznate kao “Operacija Autopraonica”, koja je razotkrila golemi korupcijski aparat u vladi organiziranoj pod Lulom. Najviši državni sud, Vrhovni savezni sud (STF), poništio je presude Luli 2021. zbog tehničkih razloga, ne predočivši nikakve oslobađajuće dokaze, ali mu je dopustio da se kandidira za predsjednika.
Bolsonarovi pristaše koji su prosvjedovali protiv Luline inauguracije tvrdili su da netko tko je bio osuđen za zločine dok je bio predsjednik nije smio biti dopušten na glasanju i ukazali su na to da je brazilska vlada zabranila medijskim organizacijama čak i raspravljati o Lulinim osudama za korupciju kao pokazatelj da izbori nisu bili ni slobodni ni pošteni. Dok novinari nisu mogli javno raspravljati o Lulinim osudama bez opasnosti od kazne, Lula i njegova kampanja otvoreno su optužili Bolsonara za pedofiliju i kanibalizam.
Internet je, rekao je Lula u izjavi na konferenciji UNESCO-a u četvrtak, “također izazvao rizike za demokraciju. Rizici za civiliziranu interakciju među ljudima. Rizici za javno zdravlje.”
“Širenje dezinformacija tijekom pandemije [kineskog koronavirusa] pridonijelo je tisućama smrti. Govor mržnje stvara žrtve svaki dan”, ustvrdio je. “Štoviše, najviše žrtve su najranjiviji sektori naših društava.”
“Svijet je svjedočio napadu ekstremista na sjedišta izvršne, zakonodavne i sudske grane vlasti u Brazilu 8. siječnja. Brazilska demokracija je dobila tu bitku i sada je jača”, ustvrdio je. “Međutim, uvijek ćemo biti ogorčeni barbarskim prizorima tog tjedna.”
“S jedne strane, potrebno je zajamčiti ostvarivanje individualne slobode izražavanja, temeljnog ljudskog prava. S druge strane, moramo osigurati kolektivno pravo: pravo društva da ima pristup vjerodostojnim informacijama, a ne lažima i dezinformacijama”, inzistirao je Lula.
Ressa, filipinska novinarka, složila se s Azoulayevom tvrdnjom da su laži popularnije od istinitih izjava i opovrgnuo pozive na “više govora” u borbi protiv neugodnih komentara na internetu.
“Sudac Brandeis je rekao, ‘način za borbu protiv govora mržnje je više govora'”, rekla je Ressa. “Više ne; to je drugačiji svijet. Kao da govorimo drugim jezikom. Ovo su podaci, ovo su algoritmi.”
“Laži se šire brže od činjenica. Iz nekog razloga, činjenice su stvarno dosadne”, ustvrdila je Ressa. “Laži – posebno kada su prožete strahom, bijesom, mržnjom, plemenskim stavom – mi protiv njih. Šire se. To je kao da upaljenu šibicu bacite u potpalu.”
Ressa je postala međunarodna senzacija – suosoba godine 2018. časopisa Time i dobitnica Nobelove nagrade za mir – nakon što je vlada borca protiv droge Rodriga Dutertea ciljala na nju i njezinu medijsku kuću, Rappler, zbog javnog izvještavanja kritizirajući njegov rat protiv droge . Filipinska vlada optužila je Rapplera za utaju poreza, a sama Ressa je osuđena za klevetu.
Duterte je bio na čelu pokreta koji Ressau sada promiče s UNESCO-om za ušutkavanje “lažnih vijesti”. Godine 2020. bivši je predsjednik podržao prijedlog zakona o kriminalizaciji “lažnih vijesti”, posebno sadržaja koji se smatra nepoželjnim u vezi s pandemijom kineskog koronavirusa.
“Posebne ovlasti predsjednika Rodriga Dutertea za zaustavljanje širenja koronavirusa uključuju klauzulu sankcija u posljednjem trenutku za zabranjene radnje poput širenja ‘lažnih’ ili alarmantnih informacija – što bi moglo biti najopasnija značajka zakona”, upozorio je tada Ressin Rappler.
UNESCO je agencija Ujedinjenih naroda zadužena za promicanje obrazovanja i kulturne razmjene.
“Naša je misija od 1945. godine graditi mir kroz međunarodnu suradnju jer je to jedini način za izgradnju mostova među nacijama,” objašnjava web stranica agencije. “UNESCO brani i promiče slobodu izražavanja, neovisnost i pluralizam medija te izgradnju uključivih društava znanja utemeljenih na univerzalnom pristupu informacijama i inovativnoj uporabi digitalnih tehnologija.”
