Sljedeći tjedan čelnici država članica EU-a trebali bi postići dogovor o kadrovskom paketu za sljedeći institucionalni ciklus, Ukrajina i Moldavija otvaraju pristupne pregovore, a Crna Gora dobiva šansu za ubrzanje pregovora.

  Čelnici 27 država članica okupit će se u četvrtak i petak na redovitom sastanku na vrhu na kojem  su glavna tema imenovanja na vodeće pozicije u institucijama EU.

Najviše izgleda za čelnicu Komisije ima Ursula von der Leyen, za predsjednika Europskog vijeća favorit je bivši portugalski premijer, socijalist Antonio Costa, za visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku estonska premijerka Kaja Kallas iz liberalnih redova, a sadašnja predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola trebala bi zadržati to mjesto u prvoj polovici ovoga saziva, to jest u sljedeće dvije i pol godine.

 Predsjednika Komisije imenuje kvalificiranom većinom Europsko vijeće, šefovi država ili vlada država članica. To imenovanje mora potvrditi Europski parlament natpolovičnom većinom. Visokog predstavnika također imenuje Europsko vijeće kvalificiranom većinom, a budući da je ta osoba istodobno i potpredsjednik Komisije, o njoj se u Europskom parlamentu glasa u paketu zajedno s ostalim povjerenicima Komisije.

Izbor predsjednika Europskog vijeća u isključivoj je nadležnosti šefova država ili vlada, kao što je izbor predsjednika Europskog parlamenta nadležnost europskih zastupnika. Međutim, o sve četiri funkcije odlučuje se u paketu kako bi se postigla ravnoteža između pojedinih zemljopisnih dijelova Unije, između malih i velikih članica, ravnoteže u pogledu političke pripadnosti, rodne ravnopravnosti, itd.

Iako su uvijek moguća iznenađenja, Ursula von der Leyen može računati na izbor kada je u pitanju Europsko vijeće, a znatno će neizvjesnije biti u Europskom parlamentu.

Za kvalificiranu većinu potrebno je imati 55 posto država članica, odnosno njih 15, koje predstavljaju 65 posto ukupnog stanovništva EU-a.  

 U Europskom vijeću sjedi 12 čelnika iz Europske pučke stranke (EPP), kojoj pripada i Ursula von der Leyen. Osim tih 12 čelnika iz EPP-a, kojima treba dodati i privremenog bugarskog premijera Dimitra Glavčeva također iz EPP-a, za sadašnju predsjednicu očekuje se da će glasati njemački kancelar, španjolski premijer i po svemu sudeći i francuski predsjednik. To znači da ima osiguranu dvostruku većinu.

 Puno će neizvjesnije biti u Europskom parlamentu, koji bi o izboru novog šefa Komisije trebao glasati na svojoj prvoj plenarnoj sjednici, sredinom srpnja ili na sljedećoj u rujnu.

Von der Leyen ima potporu triju proeuropskih stranaka, Europske pučke stranke, socijalista i liberala.

Budući da su liberali nakon odlaska sedam zastupnika češke stranke ANO spali na 74 zastupnika, te tri stranke sada zajedno broje 399 zastupnika. Za natpolovičnu većinu treba 361 glas, ali problem je što dio zastupnika ne glasa poput većine u svojim klubovima.

Zadnji put, 2019. godine te tri stranke na početku prethodnog saziva Europskog parlamenta imale su zajedno 444 zastupnika, za natpolovičnu većinu trebalo je imati 376 od 751 zastupnika. Von der Leyen je tada dobila samo devet glasova više od potrebne većine i to zahvaljujući glasovima pojedinih zastupnika ECR-a i Zelenih.

Sada se već zna da 6 francuskih zastupnika iz EPP-a i 4 zastupnika iz liberalne irske stranke Fianna Fail neće glasati za nju, a slično najavljuju i slovenski zastupnici iz redova EPP-a. Ako se tim zastupnicima pridruži još netko, sadašnjoj predsjednici Komisije za novi mandat trebat će možda još nekoliko glasova izvan te tri stranke, primjerice Zelenih ili iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR).

Međutim, zastupnici iz tih stranka mogli bi tražiti nešto zauzvrat, što nije lako ispuniti jer postoji opasnost da se zbog takvih ustupaka dodatno naruši većina iz tri stranke koje čine većinu.    

Osim o kadrovskoj križaljci, čelnici država članica EU-a razgovarat će o strateškoj agendi EU-a za razdoblje 2024.- 2029. , kojim se definiraju smjer i ciljevi Unije za sljedećih pet godina.

Svakih pet godina čelnici i čelnice EU-a dogovaraju političke prioritete EU-a za budućnost na početku novog institucionalnog ciklusa.

Pripreme za samit bit će glavna tema i na Vijeću za opće poslove, koje se sastaju u utorak u Luxembourgu.

U ponedjeljak se u Luxembourgu sastaju ministri vanjskih poslova, koji će razgovarati o Ukrajini, stanju na Bliskom istoku, o Gruziji te o stanju u regiji Velikih jezera. Također će i potvrditi 14. paket sankcija protiv Rusije.

Za vrijeme radnog ručka pridružit će im se ministri vanjskih poslova šest država zapadnog Balkana s kojima će razgovarati o usklađivanju vanjske politike tih zemalja s europskom politikom.

Na marginama toga sastanka, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i njegov luksemburški kolega Xavier Bettel otputovat će u Schengen, malo mjesto na jugoistoku Luksemburga gdje je 1985. godine potpisan šengenski sporazum, koji je kasnije omogućio kretanje bez unutarnjih graničnih kontrola.

Tom prigodom bit će otkrivena hrvatska zvjezdica na jednom od tri Stupa naroda, koji su podignuti u tom mjestu u spomen na to važno postignuće u povijesti europskih integracija. Hrvatska je pristupila šengenskom prostoru 1. siječnja prošle godine zajedno s ulaskom u europodručje.

 U utorak, 25. lipnja se u Luxembourgu održavaju dva vrlo važna događaja za povijest proširenja EU-a. Održat će se prve međuvladine konferencije o pristupanju, kojima se i službeno otvaraju pregovori s Ukrajinom i Moldavijom.

Riječ je o početku vrlo dugog procesa tijekom kojeg zemlje kandidatkinje moraju ispuniti čitav niz kriterija i zahtjeva da bi mogle postati punopravnim članicama. Također i Unije mora učiniti određene reforme da bi bila spremna primiti nove članice. Za svaki korak u procesu proširenja potrebna je jednoglasna odluka svih zemalja članica, što dodatno usporava pregovore.

 U srijedu se održava i međuvladina konferencija o pristupanju s Crnom Gorom, koja bi mogla omogućiti znatno ubrzanje pristupnih pregovora s tom zemljom.  Na tom sastanku trebala biti potvrđena Zajednička pozicija EU-a za poglavlja 23 i 24, dva ključna poglavlja koja pokrivaju pravosuđe i unutarnje poslove. Taj su dokument nedavno usvojili veleposlanici država članica EU-a, a u njemu je ocijenjeno da je Crna Gora općenito gledajući ispunila prijelazna mjerila u području pravosuđa, temeljnih prava, pravde, slobode i sigurnosti.

Prema novoj metodologiji pregovaranja, proces pregovora ne može napredovati sve dok zemlja kandidatkinja ne ispuni prijelazna mjerila u ta dva ključna poglavlja. Crna Gora je od svih država kandidatkinja odmakla najdalje. Otvorila je sva 33 poglavlja, ali je zatvoreno samo njih 3. Sada bi se s pozitivnom ocjenom o prijelaznim mjerilima za poglavlja 23 i 24 zatvaranje pregovora moglo znatno ubrzati.

 Izvor: hina.hr