Maartje van den Berg tvrdi da su petnaestominutni kavezi Agende 2030 izgrađeni u Nizozemskoj.
Kakav je život u 15-minutnim gradovima koji su već realizirani u Nizozemskoj? Kako prepoznati transformaciju gradova u pametne gradove i prije svega kako to spriječiti? Nizozemska aktivistica Maartje van den Berg raspravlja o tome u nedavnom intervjuu za KLA.
Prošli tjedan, alternativni informativni kanal KLA intervjuirao je Maartje van den Berg da govori o “pametnim gradovima” i 15-minutnim gradovima u Nizozemskoj
“Ovi naši takozvani ‘pametni gradovi’ i ’15-minutni gradovi’ [u Nizozemskoj] nam se prodaju kao ‘zeleni’ i ‘zdravi’. A u isto vrijeme, ljudi trebaju živjeti u svom susjedstvu i biti sretni tamo, gdje je sve u svom okruženju i ne morate izlaziti iz kuće. A ako vam treba auto, jer su stvorene zone bez automobila, i ako morate napustiti svoje susjedstvo, bolje je dijeliti auto s nekim drugim. Stvorili su čvorišta izvan gradova gdje možete dijeliti automobile ili bicikle”, rekla je.
To nije samo planirano, objašnjava ona, već se provodi u malim gradovima i općinama diljem Nizozemske. A 2025. godine, za tri mjeseca, Amsterdam će uvesti “CO2 neutralne” zone. Gdje “dizelskim kamionima i kombijima nije dopušten ulazak u naše gradove”, rekla je Van den Berg. U isto vrijeme, oni grade čvorišta u kojima su zajednički automobili pohranjeni i dostupni.
Prošle godine u Amsterdamu je proveden test sa zonom bez automobila. Šest tjedana glavna cesta u Amsterdamu bila je blokirana fizičkim barijerama kako bi se spriječilo vozila da uđu ili izađu iz Amsterdama. “Mnogi su ljudi postali vrlo razdraženi, ali i vrlo uznemireni jer kola hitne pomoći nisu mogla proći i dogodilo se mnogo nesreća”, objašnjava ona.
Općina Amsterdam morala je priznati da je njihov pilot projekt s fizičkim barijerama kako bi Amsterdam bio “zeleniji i zdraviji” propao. Umjesto toga, općina je odlučila uvesti “inteligentni pristup” u Amsterdamu. “Inteligentni ulaz” znači instaliranje ‘kamera za prepoznavanje registarskih tablica’, prema Van den Berg.
“1. siječnja 2025. 14 općina uvest će zone ‘nulte emisije ugljika’ i ljudi] će biti kažnjeni ako uđu [u ove zone] s dizelskim kamionom.”
Prepoznavanje registarskih tablica (“LPR”), također poznato kao automatsko prepoznavanje registarskih tablica (ANPR), tehnologija je obrade slike koja se koristi za prepoznavanje vozila prema njihovim registarskim tablicama. Tijekom godina vidjeli smo kako općine i lokalne vlasti provode ANPR u raznim zemljama.
Kao što je rekla Van den Berg, “isto se događa u Njemačkoj s gradovima. Također uvode zone nulte emisije. I rade istu stvar u Belgiji i Francuskoj, i u Portugalu i Španjolskoj… Financiranje dolazi iz Europske unije za sve te programe koji se zovu Horizont 2020 … i Green Deal.
Sve vlade [EU] potpisale su Green Deal… tako da sve primjenjuju te politike.”
Ove smo godine također vidjeli kako Gradsko vijeće Oxforda napreduje s onim što nazivaju “autobusnim vratima”. Kao i u Amsterdamu, Oxford je prethodno podigao fizičke barijere kako bi stvorio susjedstva s niskim prometom (“LTN”). Gradonačelnik Londona Sadiq Khan već godinama pokušava implementirati svoju verziju LTN-ova, Ultra Low Emission Zone (“ULEZ”), što je također naišlo na otpor. Otok Man planira instalirati ANPR na svojim ulazima i izlazima.
U isto vrijeme kada općine ili lokalne vlasti postavljaju kamere u Nizozemskoj, one uklanjaju parkirna mjesta, rekla je Van den Berg. Već je sada teško pronaći parkirna mjesta, ali “do kraja 2025. bit će uklonjeno 10.000 [parkirnih mjesta]… i neće se izdavati nove parkirne dozvole.”
Ne pokušavaju kontrolirati, ako ne i ukinuti, samo rad privatnih vozila. Primjerice, u domove se ugrađuju pametna brojila, rekla je.
Dok uvodi naplatu nadzora, u pripremi za prijelaz s goriva na električnu energiju, nizozemska vlada također gradi “kuće s transformatorima”. “U nadolazećim godinama, 50.000 ‘transformatorskih kuća’ bit će postavljeno u stambenim područjima,” rekla je Van den Berg. “Ljudi to ne vole.” Električni transformatori stvaraju buku i emitiraju elektromagnetska polja.
Prethodno su svi domovi bili opskrbljeni plinom, a Nizozemska je teško stradala zbog uništenja plinovoda Sjeverni tok, što je, poput Njemačke, imalo posljedice na opskrbu energijom u zemlji. Osim toga, Van den Berg je rekla: “Imali smo velika plinska polja na sjeveru Nizozemske i rekli su da će ih zatvoriti. I oni su zatvoreni.”
Zašto bi to radili kada je opskrba plinom tako očito prekinuta? “Oni žele izvršiti ovu tranziciju, energetsku tranziciju, na električnu energiju”, rekla je, iako nema dovoljno električne energije da zadovolji potrebe zemlje.
“Zato imamo… područja bez električne energije. Ove vjetroturbine proizvode električnu energiju samo kada puše vjetar. I nema uvijek sunca, pogotovo zimi. Dakle, “obnovljivi” izvori energije poput vjetra i sunca] ne rade i ljudi sve više shvaćaju da to nije stabilna električna mreža.”
Budući da je Nizozemska relativno malo kopneno područje, vjetroturbine i veliki solarni parkovi su blizu domova ljudi. “Mnogi ljudi upozoravaju na zdravstvene rizike”, dodaje ona.
Budući da je Nizozemska relativno malo kopneno područje, vjetroturbine i solarni parkovi su blizu domova ljudi. “Mnogi ljudi upozoravaju na zdravstvene rizike”, dodala je.
Podatkovni centri se grade posvuda u Nizozemskoj, rekla je. “Gradi se veliki podatkovni centar, mega podatkovni centar [za] Google, na sjeveru Nizozemske. Google je kupio zemljište za izgradnju svog podatkovnog centra.”
Ne samo da je “prijelaz” na električni, digitalni i državni nadzor izvrstan sustav kontrole, moramo se zapitati uništavaju li se gospodarstva namjerno. Van den Berg se slaže. “Radi se o uništavanju gospodarstva”, kaže ona. “O tome se radi u Agendi 2030. Radi se o uništavanju naše ekonomije.”
„Zato što ove ‘tranzicije’ kao što su digitalna tranzicija, energetska tranzicija, pametni gradovi, ne funkcioniraju. I namijenjeno je rušenju, jer ovo je Agenda 2030 i Veliko ponovno postavljanje.”
Postoji plan ili plan korak po korak nizozemske vlade koji se zove ‘ Nacionalna strategija prostornog planiranja i okoliša ‘. Trenutno je to nacrt izvješća. “Napisano je 2021. tijekom [COVID] karantene”, rekla je van den Berg.
“U izvješću se navodi da će se “Nizozemska suočiti s hitnim društvenim izazovima, kao što su globalno zatopljenje i klimatske promjene, te se moramo pomaknuti prema digitalnoj povezanosti i pristupačnosti, što je zaista veliki problem za Nizozemsku. I vidite kako naša vlada [i] naše općine primjenjuju ovaj novi strateški plan,” rekla je.
“I tu leži jedno od naših očekivanja”, rekla je.
Objasnila je: „Svaka lokalna vlast ili općina morala je napisati vlastitu strategiju prostornog uređenja i okoliša. Svi ti prijelazi i Agenda 2030 uključeni su u ove nove strategije. I tako ljudi mogu otići u gradsku vijećnicu, zajedno s lokalnim strankama koje zastupaju naše interese, i mogu govoriti u gradskoj vijećnici i reći: ‘Slušajte, ne želimo solarne ploče na našim ulicama, ne želimo kućne transformatore’ i ljudi to zapravo rade. Idu u svoje vijećnice.”
Također postoji značajan masovni pokret za korištenje gotovine. Van den Berg objašnjava: “Uvijek kažemo: ‘Ne kupujte hranu i piće u supermarketu, plaćajte samo gotovinom, a ako ne možete platiti gotovinom – otiđite’. I recite ljudima: ‘Molim vas, gotovina je također vrijedan način plaćanja i morate to dopustiti ili se u protivnom više nećemo vratiti’.”
“I stvarno funkcionira, jer mnoga mjesta sve više dopuštaju ljudima plaćanje gotovinom.”
Osim čitanja strategije lokalne samouprave o posebnom planiranju i okolišu, van den Berg ljudima preporučuje da pročitaju knjigu ‘ Rockefeller: Kontroliranje igre ‘ i knjigu Keesa Van Der Pijla ‘ Pandemija straha: odskočna daska do totalitarnog društva? ‘ , koja je prevedena na engleski.
