Bizarnostima nikad kraja. Nevjerojatno, ali istinito – roboti polako, ali sigurno ulaze i u vjerske hramove uzimajući posao svećenicima, rabinima i redovnicima. O ovome se u mainstream medijima malo govori, ali, podsjetimo, Wall Street Journal svojedobno je izvijestio svjetsku javnost da je Gabriele Trovato, robotičar i docent na japanskom Sveučilištu Waseda, prenamijenio jednog robota u robota svećenika zvanog SanTO, sedamnaest inča visokog ‘katoličkog robota’ opremljenog računalom, mikrofonom, senzorima i kamerom za prepoznavanje lica. Robotizacija svećeničkog poziva aktualizirana je upravo tijekom pandemije.
Pitamo se – Kako je došlo do te nesvakidašnje ideje da roboti uđu u vjerske hramove? S obzirom na to da je iz godine u godinu sve manje ljudi, manje nego ikada prije koji studiraju za svećenike te kako je korona virus također opteretio crkvu i dostupnost njezinih usluga, roboti su se pojavili kao idealno rješenje ovog problema. Tako je u Poljskoj za vrijeme pandemije predstavljen robotski svećenik SanTO koji drži propovjedi, daje savjete i prati vjernike u molitvi.
Osoba koja je zaslužna za osmišljavanje ovog robota je, kao što rekosmo, Gabriele Trovato s tokijskog sveučilišta Waseda. Robot nazvan SanTO izrađivan je godinu dana, a testiran je krajem 2021. godine u Varšavi. U listopadu 2021. godine SanTO je prikazan u zanimljivom BBC-jevu dokumentarcu snimanom u katoličkoj crkvi svetog Ivana Pavla II. u četvrti Bemowo u Varšavi.
Nakon što je predstavljen ovakav tip robota, sve češće u crkvama, hramovima i drugim vjerskim ustanovama, roboti kao što je SanTO obično izvode vjerske obrede poput držanja propovijedi i davanja osnovnih vjerskih savjeta, što dovodi do brojnih optužbi za bogohuljenje. A, brojni vjernici dovode u pitanje SanTO-ovu sposobnost da odgovori na bilo što osim na najjednostavnija pitanja.
Tvorac Trovato o svom je robotu rekao: „Potreba za izgradnjom takvog robota postala mi je jasna kada sam slušao prijatelje koji su se žalili da ne mogu ići u crkvu tijekom pandemije.
Koristeći umjetnu inteligenciju, SanTO je posebno programiran da zadovolji potrebe katolika nakon što je u njega ugrađena memorijska banka s velikom količinom podataka o vjeri. Pomislio sam – Za takve bi ljude robot s umjetnom inteligencijom, poput SanTO-a, bio idealno rješenje.“
Posjetitelji crkve većinom su bili otvorena uma prema robotu. Urszula Rybińska je za BBC rekla: “Robot nije htio izravno odgovoriti na moje pitanje, ali je odgovorio riječima za koje sam smatrala da su prilično relevantne.”
Drugi je vjernik dodao: “Sve što vas dovodi bliže Bogu je dobra stvar”, dok je vjernica Joanna Ruktowska usporedila robota s “katoličkom Alexom” rekavši: „Ne pitate ga za najbliži restoran, pitate ga nešto duhovno, a on vam može pomoći pronaći vlastiti odgovor.“
Otac Sławomir Abramowski iz crkve svetog Ivana Pavla II u Bemowu rekao je: “Mislim da možemo upotrijebiti umjetnu inteligenciju kako bismo lakše razumjeli biblijska učenja – ali nikada nećemo njima zamijeniti svećenike jer roboti nemaju dušu.”
Pandemija je, kao što vidimo, ubrzala uvođenje robota u vjerske hramove, ali, ono što je javnosti manje poznato je to da je čak i prije pandemije umjetna inteligencija već postala predmet rasprava u vjerskim krugovima.
Naime, kako bi proslavili 500 godina reformacije, Nijemci su 2017. godine predstavili robota nazvanog BlessU-2 programiranog da govori na njemačkom, engleskom, francuskom, španjolskom i poljskom jeziku. Robot je osvanuo na brojnim naslovnicama zbog svog bizarnog izgleda, kao i zbog svoje nevjerojatne sposobnosti propovijedanja. Evo i malog podsjetnika na robota BlessU-2:
Osim robota BlessU-2 razvijen je i digitalni rabin, kao i robotizirani budistički redovnik po imenu Mindar. Muslimani su također prihvatili ovu tehnologiju, navodi se u izvješću Wall Street Journala, s milijunima koji preuzimaju aplikaciju kako bi si olakšali molitvu.
Dehumanizacija duhovnika vrlo je dvojbena i sigurno će biti predmetom daljnjih rasprava u vjerskim krugovima, ali i šire, jer ljudima je potreban ljudski kontakt kada su duhovnost i vjera u pitanju. Roboti doista nemaju, niti će ikada imati dušu, tako da je ova praksa uistinu u najmanju ruku bizarna. No, eto, Četvrta industrijska revolucija uzima sve više maha ulazeći u sve pore našega života, pa tako i u duhovne sfere, primoravajući nas da razvijamo sposobnost komuniciranja s umjetnom inteligencijom koja se svakim danom unaprjeđuje s tendencijom što veće humanoidnosti što se tiče karakteristika i performansi, kako bi naša komunikacija s humanoidnim robotima što više nalikovala komunikaciji s ljudima. No, sve je to samo simulacija. Roboti nisu, niti će ikada biti ljudi, kao što ljudi, neovisno o sveopćoj i nametnutoj nam digitalizaciji nikada neće biti roboti.
