- Krešimir Pavelić
- Arhiva portala Epoha, Pixabay
Nadolazeće hladno vrijeme donijet će više tzv. viroza s kojima ide i povišena tjelesna temperatura i vrućice. Najavljuje se i pandemija ptičje gripe. Zato prenosim trenutni stav o tome treba li snižavati povišenu tjelesnu temperaturu i ako treba u kojim to okolnostima.
Zašto ne bismo trebali uzimati lijekove za snižavanje povišene tjelesne temperature i zašto bismo trebali “pustiti da prođe”. U većini slučajeva nema razloga za strah od groznice. Sve veći broj istraživanja podupire stav “neka prođe”, koji kaže da je groznica zaštitna i da je treba pustiti da teče svojim tokom. U većini slučajeva, odmor i puno tekućine su sve što je potrebno kada se javi groznica. Naime, korištenje lijekova za snižavanje temperature može produžiti bolest. Kad su kritično bolesni pacijenti bili agresivno liječeni kako bi se smanjila vrućica, studija je morala biti rano prekinuta jer je nekolicina ljudi u skupini koja je primala agresivnu terapiju umrlo u usporedbi s grupom čija vrućica nije liječena. Kod osoba s gripom korištenje lijekova za snižavanje temperature povezano je s povećanjem smrtnosti od 5%.
Vrućica je znak da imunološki sustav radi dobro. Ova reakcija se javlja jer poboljšava sposobnost tijela da se riješi infekcije. Kada mikroorganizam napadne tijelo, ono pokreće oslobađanje pirogena, tvari koja signalizira hipotalamusu da podigne temperaturu tijela. To se postiže nizom različitih mehanizama, uključujući: drhtanje, oslobađanje hormona TRH (Thyrotropin-releasing hormone), povećanje mijene tvari (metabolizma), ograničavanje protoka krvi u kožu kako bi se smanjio gubitak topline, piloerekcija (podizanje sitnih dlačica), koja suzbija znojenje, opći mehanizam hlađenja.
Vrućica pokreće brojne korisne tjelesne procese, uključujući imunološke zaštitne mehanizme, koji izravno ili neizravno pomažu u obrani od infekata. Na primjer, temperatura od 40 do 41 0 C smanjuje stopu replikacije poliovirusa u stanicama za oko 200 puta. “S obzirom na složenost imunoloških mehanizama, povišenje temperature (vrućice) stimuliraju gotovo svaki korak uključen u ovaj proces, promičući i urođeni i adaptivni imunitet”, napisali su istraživači u Nature Reviews Immunology. “Febrilne temperature služe kao sistemski sustav uzbunjivanja koji široko promiče imunološki nadzor tijekom izazova invazijom patogena.”
Vrućicu pustiti neka sama prođe
Mnogi pružatelji zdravstvenih usluga još uvijek vrućicu smatraju opasnom i vrijednom liječenja jer uzrokuje nelagodu. Znanstvenici također nastavljaju raspravljati o prednostima groznice. Jedna strana daje prednost ideji da groznicu treba suzbijati zbog visokih metaboličkih troškova. Svaki porast tjelesne temperature od 16,80C zahtijeva povećanje brzine metabolizma od 10% do 12,5%. To je jedan od razloga zašto često gubite na težini kada imate temperaturu. Međutim, sve veći broj istraživanja podupire ideju koja tvrdi da je groznica zaštitna. Zapanjujući nalazi dobiveni su kod posebno kritično bolesnih pacijenata na odjelu intenzivne njege. Jedna skupina pacijenata je agresivno liječena zbog vrućice, primajući acetaminofen svakih šest sati ako im je temperatura porasla iznad 38,5oC. Druga grupa je primala tretman samo ako im je temperatura dosegla 40oC, koji se sastojao od acetaminofena i deka za hlađenje dok im temperatura nije pala ispod 400C. Studija je morala biti rano prekinuta jer je nekolicina ljudi u skupini koja je primala agresivni tretman umrlo u usporedbi s drugom, kontrolnom skupinom (sedam smrtnih slučajeva u odnosu na jedan). “Agresivno liječenje groznice kod kritično bolesnih pacijenata može dovesti do veće stope smrtnosti”, zaključak je studije.
Umjereno povišena temperatura čak štiti od Covid-19
Sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS) koji uključuje programiranu smrt stanica u alveolarnim stanicama pluća, navodno je primarni uzrok smrti pacijenata s Covid-19. Međutim, prirodni porast tjelesne temperature koji se javlja tijekom blage ili umjerene groznice može povisiti stanične razine korisnog proteina toplinskog šoka 70 (HSP70), koji štiti u slučajevima ARDS-a izazvanog sepsom.
Pišući u časopisu Frontiers in Medicine, istraživači su sugerirali da je nekoliko sati blage vrućice, (38,8oC), korisno za pacijente s covidom-19, “dopuštajući stanicama pluća da akumuliraju zaštitni HSP70 protiv oštećenja uzrokovanih upalnim odgovorom na SARS-CoV-2.” Opet, jednostavno dopuštanje blage ili umjerene vrućice da nastavi svoj tijek pomaže povećati HSP70, nudeći prednost u preživljavanju.
Budući da se sposobnost razvijanja groznice i nakupljanja HSP70 smanjuje s godinama, znanstvenici su čak predložili korištenje termoterapije ili tjelesnog treninga za podizanje tjelesne temperature u tim slučajevima. Znanstvenici koji su pisali o toj problematici u časopisu Evolution, Medicine, and Public Health također su sugerirali pustiti temperaturu da „odradi svoj posao“, osobito u eri pandemije.
Blokiranje groznice može biti štetno jer je groznica, zajedno s drugim simptomima bolesti, nastala kao obrana od infekcije. Vrućica djeluje tako što više oštećuje patogene i zaražene stanice nego zdrave stanice u tijelu. Tijekom pandemije covida-19, koristi od dopuštanja pojave groznice vjerojatno su veće od štete, za pojedince i za javnost u cjelini zaključak je studija.
Lijekovi za snižavanje temperature mogu imati negativan učinak
U većini slučajeva treba izbjegavati lijekove za snižavanje vrućice, jer oni obično samo potiskuju prirodne mehanizme zacjeljivanja i produžuju bolest. Već smo spomenuli da kod ljudi s gripom, korištenje lijekova za snižavanje vrućice povezano je s povećanjem smrtnosti od 5%. Čak je i Američka akademija za pedijatriju upozorila na “fobiju od groznice” i prekomjernu upotrebu lijekova za snižavanje vrućice.
Dakle, svrha groznice je stimulirati imunološki sustav i stvoriti negostoljubivo okruženje za mikroorganizme koji napadaju, u biti povećavajući toplinu dovoljno visoko da mikrobi napadači ne mogu živjeti. Svaki put kad umjetno snizite temperaturu, svoje tijelo činite pogodnim za invaziju patogena. Snižavanje vrućice lijekovima također prikriva simptome, što čovjeka može navesti da se prerano vrati svojim normalnim aktivnostima, kada bi tijelu još mogao koristiti dodatni odmor. Lijekovi također mogu produljiti bolest. U studiji o acetaminofenu za djecu s vodenim kozicama, lijek je doveo do produljenog svrbeža i vremena do stvaranja krasta u usporedbi s placebom. Nadalje, studija na odraslim osobama s prehladom otkrila je da aspirin i acetaminophen suzbijaju proizvodnju protutijela i povećavaju simptome prehlade, s trendom dulje zaraznosti. Ovi lijekovi također nose rizik od nuspojava, uključujući oštećenje jetre s acetaminofenom, želučane tegobe s ibuprofenom i Reyeov sindrom s aspirinom. Preporuča se da se djeci mlađoj od 19 godina ne daje aspirin kada imaju povišenu temperaturu, zbog povezanosti s Reyeovim sindromom.
Kada groznica može biti opasna?
Rijetko se događa da vrućica poraste više od 40oC, i sve dok dijete nije uznemireno, nema štete od povišene temperature. Također treba imati na umu da vrućice obično porastu kasno poslijepodne i navečer, tako da blagi porast vrućice u to vrijeme nije nužno razlog za uzbunu. U većini slučajeva, odmor i puno tekućine je sve što je potrebno kada se pojavi groznica. Vrućica povećava gubitak tekućine, pa je važno dati djetetu puno tekućine, čak i ako ne osjeća žeđ, kako bi se spriječila dehidracija.
Međutim, postoje neki slučajevi kada groznica zahtijeva liječničku pomoć. Ovo uključuje: groznicu dojenčeta mlađeg od 3 mjeseca (na bilo kojoj temperaturi), vrućica iznad 39oC u djece između 3 i 36 mjeseci, svaki put kada temperatura poraste preko 40oC te u nekim slučajevima sepse ili neuroloških ozljeda, nekontrolirana vrućica može dovesti do lošijih ishoda.
U djece do 5 godina, vrućica također može dovesti do tzv. febrilnog napadaja. Iako to može biti zastrašujuće, obično neće uzrokovati trajne posljedice. Tijekom febrilnog napadaja dijete treba položiti na bok ili na trbuh na tlo, olabaviti usku odjeću i poduprijeti dijete kako bi se spriječile ozljede. Kada napadaj prestane, treba odmah potražiti liječničku pomoć kako bi roditelji bili sigurni da napadaj nije uzrokovan nečim drugim osim vrućicom, poput meningitisa ili bakterija u krvi.
Međutim, valja upamtiti da je puštanje vrućice da teče svojim tijekom obično najbolji izbor za borbu protiv virusne ili bakterijske infekcije. Može se dodatno ojačati sposobnost imunološkog sustava da se brani od patogena i smanji vjerojatnost razvoja groznice, pravilnom ishranom, svakodnevnim kretanjem, izbjegavanjem ili ublažavanjem stresa i dobrim spavanjem.
Izvori i reference
Science Daily March 15, 2023; Immunology and Inflammation March 14, 2023; Nat Rev Immunol. 2015 Jun; 15(6): 335–349; J Thorac Dis. 2015 Dec; 7(12): E633–E636; Science. 1975 Apr 11;188(4184):166-8; J Infect Dis. 1987 May;155(5):991-7. doi: 10.1093/infdis/155.5.991; Surg Infect (Larchmt). 2005 Winter;6(4):369-75. doi: 10.1089/sur.2005.6.369; Front Med (Lausanne). 2020; 7: 564170; Evol Med Public Health. 2021; 9(1): 26–35; American Academy of Pediatrics March 2011, Volume 127, Issue 3; AAP, Healthychildren.org, Treating Your Child’s Fever; J Pediatr. 1989 Jun;114(6):1045-8. doi: 10.1016/s0022-3476(89)80461-5; The Journal of Infectious Diseases December 1, 1990
