Veliki problem je pogođenost privatnosti i sigurnosti.
Vlade i tvrtke diljem svijeta pokazuju veliki entuzijazam u uvođenju ili planiranju uvođenja vjerodajnica digitalnog identiteta u ovom ili onom obliku.
Ironično, ti se napori građanima predstavljaju ne samo kao olakšavanje života kroz praktičnost, već i kao jamstvo da će njihovi osobni podaci sadržani u tim digitalnim identifikacijskim iskaznicama biti sigurniji u svijetu koji vrvi od zlonamjernih aktera.
Protivnici upozoravaju na ozbiljne implikacije na privatnost, ali također poriču da će se sigurnost podataka doista poboljšati.
Čini se da su u pravu – barem prema izvješću tvrtke za kibernetičku sigurnost objavljenom nakon božićnih blagdanskih hakiranja koja su sada nazvana “Leaksmas”.
Ne samo vlade, već i hakeri vole digitalne identitete i goleme količine osobnih podataka, sve prikupljene na jednom mjestu i, kao što su nedavni događaji pokazali, u mnogim slučajevima lako dostupne.
A hakeri su izrazili tu ljubav time što su podatke o digitalnom identitetu postavili kao svoj primarni fokus, navodi tvrtka Resecurity u svom izvješću. Resecurity tvrdi da je to očita činjenica te da su to uspjeli utvrditi analizom deponija podataka koji su se pojavili na dark webu nakon blagdanske “digitalne racije”.
Ukupno se na Dark Webu pojavilo 50 milijuna zapisa koji sadrže osobne podatke. Razlog zašto se toliko ukradenih zapisa odjednom pojavilo na digitalnom crnom tržištu očito su “tehnički detalji” zbog vremenskog okvira u kojem je većina tih zapisa “prodajna”.
Služba za sigurnost razbila je brojku od 50 milijuna i otkrila da je 22 milijuna zapisa ukradeno iz telekomunikacijske tvrtke u Peruu, uključujući takozvane DNI (National IDs).
Prema izvješćima, teško je precijeniti koliko bi ovaj incident mogao biti razoran ako osobna iskaznica padne u pogrešne ruke. To je jedini identifikacijski dokument koji priznaju peruanske vlasti za brojne stvari koje su temeljne za svakodnevni život ljudi: “sudske, administrativne, trgovačke i građanske transakcije”, kako se kaže u jednom članku.
Osim Perua, najviše su pogođeni Filipini, SAD, Francuska i Vijetnam.
