Dok klimatski fanatici žele da vjerujemo da bi porast razine CO2 predstavljao prijetnju životu na Zemlji, povijest Zemlje pokazuje potpuno drugačiju sliku. Mi zapravo živimo u vremenima s iznimno niskom razinom ugljika, pokazuju podaci istraživanja.
U ranijim vremenima, otprilike u vrijeme kada se pojavio prvi složeni život, razina ugljičnog dioksida bila je znatno viša od današnjih vrijednosti. Prema studijama, na primjer, u razdoblju kambrija prije oko 500 milijuna godina, to je bilo oko 6000 dijelova na milijun (ppm). Od tada je postojano opadao, konsolidirajući se na oko 800 ppm u (hladnom) permskom razdoblju. S globalnim zagrijavanjem u razdobljima trijasa i jure ponovno je porasla na oko 2000 ppm, a potom pala na današnju razinu. To također ilustrira sljedeći grafikon.
Kako objašnjava Willis Eschenbach u članku na klimatskom blogu “Watts Up With That”, primati (tj. naši preci) pojavili su se prije oko 55 milijuna godina kada je razina CO2 bila oko 1300 ppm. Danas smo na nešto više od 400 ppm. Autor također jasno pokazuje da postoji samo ograničen odnos između temperatura i razine ugljičnog dioksida u atmosferi.
Ali ono što ove brojke jasno govore jest da je plin u tragovima zapravo iznimno važan. Ako razina padne previše, većina biljaka će umrijeti – a mi smo (vidi prvu grafiku) u vremenu u kojem je razina CO2 na donjem kraju ljestvice. U tom smislu, vjerojatno bismo trebali biti više zabrinuti uzrokuju li daljnja smanjenja ugljičnog dioksida više štete nego koristi. Uostalom, nedavni porast u posljednjih nekoliko desetljeća također je doveo do značajnog ozelenjavanja našeg planeta.
