Šokantan novi Fordov špijunski patent.
Ford pomiče granice automobilske tehnologije podnošenjem novog patenta za poboljšanje rada policije putem naprednih mogućnosti nadzora. Novi sustav pod nazivom “Sustavi i metode za otkrivanje prebrze vožnje” koristi sofisticirane ugrađene senzore u budućim Fordovim vozilima za otkrivanje i dokumentiranje prebrze vožnje iz obližnjih vozila.
Razvoj, prijavljen Uredu za patente i žigove SAD-a, mogao bi redefinirati sigurnost na cestama i interakciju s policijom, ali također stavlja Ford u središte pozornosti sve veće brige o privatnosti.
Tehnologija, koja snima slike i podatke iz vozila koja jure pomoću kamera i GPS-a, dizajnirana je za pružanje tih informacija izravno policiji. Službenici zatim mogu koristiti te podatke za poduzimanje pravnih radnji. Kao glavni dobavljač policijskih vozila – više od polovice policijskih automobila u SAD-u proizvodi Ford – integracija takvih značajki od strane tvrtke izaziva zabrinutost oko opsega potencijalnog nadzora i širih implikacija na privatnost povezanih vozila.
Rezerve prema ovoj tehnologiji nisu neutemeljene. Agencije za provođenje zakona već koriste razne sustave nadzora kao što su kamere za kontrolu brzine i kamere za crveno svjetlo. Međutim, Fordov predloženi sustav predstavlja novi vrhunac u korištenju povezanih podataka o vozilu, poboljšavajući sposobnost praćenja i automatskog izvješćivanja o uočenom lošem ponašanju u vožnji u razmjerima bez presedana.
Da stvar bude gora, poznato je da proizvođači automobila poput Forda prodaju podatke o navikama u vožnji osiguravajućim posrednicima poput LexisNexisa i Veriska.
Ti podaci zatim pronalaze put do osiguravajućih društava, što može rezultirati višim premijama za vozače na temelju analiziranog ponašanja. Nadalje, istraživanja su pokazala da proizvođači automobila prikupljaju širok raspon osobnih podataka – od prepoznavanja lica i obrazaca ponašanja do vrlo osjetljivih informacija kao što su seksualna orijentacija i vjerska uvjerenja.
Automobili koji se sami voze temelje se na podacima. Za navigaciju cestama i izbjegavanje prepreka, AV se oslanjaju na kontinuirani tok podataka sa senzora, kamera, GPS-a i drugih tehnologija. Ti se podaci ne koriste samo u stvarnom vremenu kako bi se osigurale sigurne operacije, već se često pohranjuju i analiziraju kako bi se poboljšale performanse vozila i upravljanje prometom.
- Sveobuhvatno prikupljanje podataka: AV prikupljaju detaljne informacije o svom okruženju, kao što su: Npr. registarske tablice ili slike pješaka. Ti se podaci mogu koristiti za praćenje kretanja i aktivnosti ljudi bez njihovog pristanka.
- Prijetnja osobnim podacima: osim podataka o lokaciji, samovozeći automobili također mogu prikupljati informacije o navikama, preferencijama pa čak i razgovorima putnika ako su opremljeni ugrađenim glasovnim pomoćnicima. Takvi podaci mogu postati dostupni neovlaštenim stranama, bilo putem povrede podataka ili putem prodaje trećim stranama, uključujući oglašivačke tvrtke.
- Nadzor unutrašnjosti: iz sigurnosnih i operativnih razloga, mnogi AV-ovi opremljeni su unutarnjim kamerama i senzorima koji prate stanje vozača i ponašanje putnika. Taj se nadzor također može proširiti na privatne interakcije i osobne trenutke, izazivajući zabrinutost oko zaštite privatnosti pojedinca u vozilu.
Praćenje kapaciteta i problema
Integracija AV-a u naše svakodnevne živote također dovodi do novih alata za nadzor, kako za vladine agencije tako i za privatne tvrtke.
1) Državni nadzor: Zbog svojih opsežnih mogućnosti prikupljanja podataka, vlade bi mogle koristiti samovozeće automobile kao alate za nadzor. Na primjer, agencije za provođenje zakona mogle bi pristupiti podacima o vozilima kako bi pratile osumnjičene ili nadzirale javna mjesta, možda bez naloga za pretragu ili javnog nadzora.
2) Nadzor tvrtki: Proizvođači automobila ili pružatelji usluga mogli bi koristiti podatke prikupljene AV-ima za izradu detaljnih profila životnih stilova, kretanja i ponašanja ljudi. Te se informacije mogu koristiti ne samo za ciljano oglašavanje, već i za nametljivije oblike istraživanja tržišta i predviđanja ponašanja.
3) Hakiranje i neovlašteni pristup: Prijetnja hakiranja je velika briga. Kibernetički kriminalci mogli bi iskoristiti ranjivosti u softveru samovozećih automobila kako bi dobili neovlašteni pristup osobnim i općim podacima koje prikupljaju ta vozila. To bi moglo dovesti do značajnih povreda privatnosti.
Pravne i etičke implikacije
Mogućnost zadiranja u privatnost i pojačanog nadzora zahtijeva čvrst pravni okvir za korištenje audiovizualnih tehnologija.
1) Zakoni o zaštiti podataka: Postoji potreba za snažnim zakonima o zaštiti podataka koji su posebno prilagođeni jedinstvenim izazovima AV tehnologije. To uključuje zakone koji reguliraju prikupljanje, pohranjivanje i dijeljenje podataka, kao i zakone koji osiguravaju pravo pojedinaca na pristup i kontrolu svojih podataka.
2) Transparentnost i pristanak: od tvrtki uključenih u proizvodnju i upravljanje samovozećim automobilima trebalo bi zahtijevati da budu transparentne o tome koji se podaci prikupljaju, kako se koriste i s kim se dijele. Inače, ključno je da se prije prikupljanja osjetljivih podataka od korisnika dobije izričit pristanak.
3) Etički standardi: Postavljanje etičkih standarda za AV razvoj i korištenje je kritično. To uključuje razmatranja za minimiziranje nepotrebnog prikupljanja podataka, anonimiziranje podataka gdje god je to moguće i implementaciju snažnih sigurnosnih mjera za zaštitu od kršenja podataka.
U prosincu 2023. senator Edward Markey izrazio je svoju zabrinutost pisanjem 14 proizvođača automobila, uključujući Ford, tražeći od njih da bolje zaštite privatnost. Ford je odgovorio da kupci imaju izbor hoće li dijeliti podatke o povezanom vozilu ili ne te da mogu isključiti povezivost vozila. Međutim, onemogućavanje povezivanja može ograničiti pristup važnim aplikacijama i uslugama.
Cijela je automobilska industrija trenutno pod lupom zbog brige o zaštiti podataka. Teksaški državni odvjetnik Ken Paxton pokrenuo je pravni postupak protiv General Motorsa ovog mjeseca, navodeći da je automobilski div umiješan u ilegalno prikupljanje i prodaju podataka o vozačima osiguravajućim društvima.
Ova tužba je prva protiv nekog proizvođača automobila nakon što je državno odvjetništvo u lipnju pokrenulo istragu protiv nekoliko proizvođača automobila zbog sličnih postupaka.
Ovdje imamo primjerak tužbe za vas.
General Motors sa sjedištem u Detroitu navodno koristi tehnologiju u svojim vozilima od 2015. koja omogućuje prikupljanje, snimanje, analizu i prijenos detaljnih podataka o vožnji pri svakom putovanju.
Rečeno je da su ove informacije bile prodane raznim tvrtkama, uključujući dvije tvrtke koje su bile posebno uključene u proizvodnju “rezultata vožnje” za kupce GM-a. Rečeno je zatim da su ti rezultati prodani osiguravajućim društvima, koja su mogla koristiti podatke za praćenje ponašanja kao što je poštivanje ograničenja brzine i drugih prometnih propisa.
Nedostatak sveobuhvatnih zakona o privatnosti i sigurnosti na saveznoj razini naveo je mnoge države da donesu vlastite zakone o zaštiti od takvih invazija na privatnost u industriji posredovanja podataka u nastajanju.
Glasnogovornik GM-a rekao je o optužbama: “Razgovarali smo s državnim odvjetnikom i razmatramo žalbu. Dijelimo želju da zaštitimo privatnost potrošača.”
U tužbi se također navodi da je General Motors prevario teksaške vozače da se prijave za programe poput OnStar Smart Driver i doveo ih u zabludu o pravoj prirodi prikupljanja podataka.
Prema glavnom državnom odvjetniku, korisnici su bili prevareni da pristanu na ovu praksu podataka, a da toga nisu bili svjesni jer su informacije o programima bile “duge i zbunjujuće”.
Ured državnog odvjetnika oštro je kritizirao GM-ovu praksu: “Unatoč dugim i zbunjujućim objašnjenjima, General Motors nikada nije obavijestio svoje kupce o svom stvarnom ponašanju – sustavnom prikupljanju i prodaji njihovih vrlo detaljnih podataka o vožnji.”
Ovaj izazov naglašava sve veću zabrinutost oko prava na privatnost i potrebu za jasnijom zaštitom potrošača pred sve nametljivijim praksama prikupljanja podataka od strane velikih tvrtki.
