Države EU duboko su zabrinute zbog Tumpovog najavljenog ekonomskog plana.
Države EU duboko su zabrinute zbog povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Mjere njegove ekonomske politike u području trgovine mogle bi Europljanima predstavljati značajne probleme. Strah je, među ostalim i od milijardnih gubitaka u izvoznim poslovima.
Nedavni predsjednički izbori u SAD-u bez sumnje su bili politički potres. Bivši američki predsjednik Donald Trump ponovno je izabran za šefa države, unatoč svim medijskim kritikama koje su ga samo pogurale natrag na tron.
Dok mnogi promatrači diljem svijeta još ne mogu točno reći što mogu očekivati od 47. predsjednika Sjedinjenih Država, Europljani više nemaju iluzija o Trumpu. Pretpostavlja se da će ekonomski pritisak na EU nastaviti i tijekom drugog mandata te da će to vjerojatno skupo koštati međunarodnu zajednicu.
Zapravo, Trumpov dogledni povratak u Bijelu kuću ne sluti na dobro za ionako posrnula europska gospodarstva. S tim u vezi, treba se prisjetiti da je Trump bio taj koji je tijekom svog prvog predsjedničkog mandata od 2016. do 2020. bio prvi američki predsjednik koji je poduzeo masovnu akciju protiv europskih gospodarskih interesa u borbi za dovršetak plinovoda Sjeverni tok 2 i torpedirao energetski projekt sa sankcijama.
Prije toga započeo je trgovinski spor s Bruxellesom i uveo kaznene carine na uvoz čelika i aluminija iz EU. Osim toga, Amerikanac je uvijek zahtijevao da europske članice NATO-a povećaju svoje doprinose savezu s dva posto bruto domaćeg proizvoda na tri posto .
Već je tada bilo jasno da Trumpu i SAD-u u biti nije stalo do ekonomskog blagostanja Europe. Jedino što su Amerikanci tada slijedili kroz sankcije protiv Sjevernog toka 2 bili su vlastiti ekonomski interesi, koji ne samo da ne konvergiraju s onima EU-a, već su jednostavno usmjereni protiv njih.
Podizanje carina potiče strahove od trgovinskog rata
U tom smislu Trump planiranim mjerama ekonomske politike u području trgovine želi ponovno izvršiti pritisak na zemlje EU. U tu je svrhu već tijekom predizborne kampanje najavio da će podići carine na uvoznu robu kako bi zaštitio domaću ekonomiju, prenosi list Der Standard. Sukladno tome, govori se o osnovnim carinama od 20 posto na američki uvoz iz Europske unije i 60 posto na sve proizvode uvezene iz Kine.
Peking kritizira plan i već se priprema za sljedeći tarifni rat s Washingtonom. Europski izvoznici također su već uznemireni. Primjerice Njemačka kojoj je SAD najveće prodajno tržište izvan EU-a i koja sada strahuje od više milijardi dolara dodatne gospodarske štete.
Konkretno, njemačka industrija, koja se već bori s ogromnim padom proizvodnje i otpuštanjem radnih mjesta zbog teške situacije, duboko je zabrinuta zbog planova sljedećeg šefa američke države.
Njemački ekonomski institut (IW) u Kölnu, primjerice, predviđa “trgovinski rat” koji bi njemačko gospodarstvo mogao koštati do 180 milijardi eura u četiri godine. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) rekao je da bi podizanje carina “ne samo uzrokovalo golemu štetu Njemačkoj i EU, već i američkom gospodarstvu”.
S obzirom na to, kao i trgovinski spor s Kinom i sukob s Rusijom, EU se hitno savjetuje da promijeni kurs svoje vanjske politike. Jer mala je vjerojatnost da ova zajednica država prevlada u sukobu s tri glavna igrača svjetske politike samo zbog postojećih ekonomskih izazova.
Osim toga, budući da je rat u Ukrajini već izgubljen za Zapad, sada postoji prilika za normalizaciju europsko-ruskih gospodarskih odnosa. Da bi to učinili, Njemačka i Co. jednostavno bi se morali suzdržati od daljnjih napetosti s Moskvom i umjesto toga pokušati proširiti uvoz jeftinijih izvora energije iz Rusije. Kako bi ponovno ojačala industrijska proizvodnja u Europi i kako više europskih tvrtki ne bi emigriralo u SAD, Kinu ili druge zemlje.
