Od 10. veljače EU će dopustiti prašak crva brašnara tretiran UV-om i skriven u kruhu, tjestenini i grickalicama.
Europo, spremi se! Od 10. veljače vaš svakodnevni kruh, tjestenina ili sir mogli bi sadržavati novi sastojak – do 4% UV-tretiranog praha crva brašnara. Europska komisija ga promiče kao održivi izvor proteina, no mnogi se ljudi pitaju: zašto odjednom moramo jesti toliko insekata?
Od ličinki do “hrane”
Što se zapravo krije iza ove nove uredbe? Ličinke brašnara najprije se obasjaju UV svjetlom, zatim se termički obrađuju i prerađuju u prah – sastojak koji je sada dopušten u mnogim prehrambenim proizvodima, prenosi.
I ovo nije iznimka. EU je već odobrila nekoliko insekata kao “novu hranu”:
- Osušeni žuti crvi brašnari (2021.)
- Skakavci selice u prahu (2021.)
- Ukrotiti cvrčci u različitim oblicima (2022.)
- Larve žitne gljive zlatice (2023.)
I sve to pod krinkom održivosti. Ali što je zapravo iza toga?
Zašto odjednom toliko insekata?
EU tvrdi da su insekti održiva alternativa mesu. Trebaju manje vode, manje hrane i proizvode manje CO₂ od goveda ili svinja. Istodobno, cijene hrane rastu zbog sve većih troškova energije i novih klimatskih politika.
Ali kritičari se pitaju: Prebacuje li se stanovništvo postupno na novu prehranu bez pravog izbora? Mnogi od novih proizvoda protiv insekata nisu jasno označeni ili su uključeni u prerađenu hranu, a da potrošači toga nisu svjesni.
Zdravstveni rizici i alergije
Iako Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) smatra insekte sigurnima, još uvijek postoje neodgovorena pitanja :
- Križna alergija: Ljudi koji su alergični na školjke također mogu reagirati na insekte.
- Dugoročni učinci nepoznati: Insekti sadrže hitin, tvar koju ljudi teško probavljaju. Dugoročni učinci na zdravlje jedva da su proučavani.
- Nedostatak transparentnosti: brašno od insekata pojavljuje se u mnogim proizvodima pod neopisivim nazivima kao što su “novi izvor proteina” ili “alternativni proteini”.
Zaključak: održivost ili prisilna promjena prehrane?
EU reklamira kukce kao budućnost hrane, ali za mnoge građane to više izgleda kao postupna promjena bez stvarnog izbora. Kako tradicionalna hrana postaje skuplja ili teža za jesti zbog propisa, hrana koja gmiže na našim tanjurima postaje nova normala.
Je li ovo doista održivo rješenje – ili samo još jedan eksperiment na račun potrošača – ostaje za vidjeti. Ali jedno je sigurno: nova dijeta dolazi – htjeli vi to ili ne.
