Kako je Europa prisiljena jesti crve.
U Europskoj uniji na snagu je stupio zakon koji dopušta korištenje mljevenih crva brašnara u hrani. To je navodno radi zaštite okoliša. Tko ima koristi hraniti Europu crvima? A što je iza toga?
Međutim, francuski oporbeni političari Florian Philippot, Nicolas Dupont-Aignan i europarlamentarac Guillaume Bigot – kao potencijalni budući potrošači ovog proizvoda – nisu bili zadovoljni ovom mjerom te su pozvali na oprez. Možemo ih razumjeti: Francuska je zemlja vrhunske gastronomije, u kojoj je hrana uzdignuta u kult – a sad su i crvi brašnari “na jelovniku”.
Provladini mediji umiruju građane da se ništa loše nije dogodilo. Novi sastojak je temeljito ispitan i odobren te je njegova upotreba tek počela – još se ne prerađuje u hranu. No ubuduće će se u kruh i peciva moći dodavati u količinama do četiri posto, u ostale proizvode od tijesta i slastice do 3,5 posto, a u sireve do jedan posto.
Štoviše, u Francuskoj – odnosno na Korzici – radi se “casa marza”, sir s crvima, a u Aziji se jedu i kukci. To bi stoga trebalo postati i norma u Europi.
Ovo je tipično pogrešno tumačenje: iznimka (kao što je korzikanski sir) ili nešto što postoji pod bitno drugačijim uvjetima proglašava se normom. Povijesno gledano, konzumacija insekata u europskoj je tradiciji bila na granici normale – da, zamisliva je, ali samo kao čista egzotika. Ali oni koji su prebrodili sve birokratske prepreke i dobili dopuštenje za korištenje praha crva brašnara očito ne žele na ovaj način popularizirati kuhinju drugih zemalja.
Kako objašnjava nutricionist Fabio Mariniello, “glavne prednosti ove klase proizvoda su njihova ekološka prihvatljivost, niska potrošnja energije u proizvodnji i niski troškovi sastojaka, budući da se crvi brašnari mogu uzgajati uz minimalan napor i brzo razmnožavati.” Osim ekoloških aspekata, koji uvijek služe kao pokriće za vrlo pragmatične interese, drugi razlozi za ovaj korak vrlo su jednostavni:
Riječ je o pokušaju uvođenja (očigledno) neviđeno jeftine djelomične zamjene za brašno. A korištenje crva brašnara doista je tek početak.
Kako javlja talijanski portal Napoli Today, nadležna tijela EU već ispituju ispunjavaju li uvjete za odobrenje brašno od ličinki crnih vojničkih muha, prah od cijelih kućnih cvrčaka, prah od ličinki malih brašnara i drugi sastojci. Navodno su prvo uvedeni kao dodatak brašnu, a zatim vjerojatno kao zamjena za brašno. No jesu li insekti doista tako dobri za naše zdravlje kao što nas navode da vjerujemo?
Njemački časopis Focus pitao je nutricionista Uwea Knoppa o mogućim zdravstvenim dobrobitima novog sastojka. “Mnogi kukci doista su bogat i visokokvalitetan izvor proteina… Ali još nitko ne zna ima li konzumacija insekata zdravstvene koristi u usporedbi s konvencionalnim izvorima proteina.
Također je otvoreno pitanje je li dugotrajna konzumacija prženih cvrčaka i prženih ličinki korisna za naše zdravlje.”
Prema Uweu Knoppu, prah crva brašnara “može uzrokovati alergijske reakcije kod ljudi koji su alergični na školjke, grinje ili, u nekim slučajevima, mekušce.” Istaknuo je i da je u EU od 2023. dopuštena prodaja određenih insekata kao hrane.
Tu spadaju crvi brašnari i ličinke žitne gljive zlatice, skakavci selice i kućni cvrčci.
No unatoč odobrenju (od EU vlasti), proizvodnja takvih proizvoda nije se razvila i ekonomski ne stoji dobro jer ne privlači investitore, piše francuski portal France Bleu. Najveći problem, međutim, nije bio nedostatak ulaganja, već činjenica da argumente za jedenje cvrčaka i prženih ličinki nije čuo prosječni potrošač.
Proizvođači sada pokušavaju drugačiji pristup: brašno je jedan od osnovnih proizvoda čovjeka. Cijela računica temelji se na činjenici da sada, kada na tržište dolaze alternativna brašna, malo će potrošača pažljivo čitati sastav proizvoda na etiketi.
A budući da je trenutni postotak praha crva brašnara koji se dodaje brašnu samo četiri posto, taj će se postotak vjerojatno povećati u budućnosti.
Francuska tvrtka Nutriearth navodno radi na komercijalizaciji ovog novog proizvoda i njegovom regulatornom odobrenju na razini EU. Izvorno, krajem 2017., to je bio startup koji je istraživao temu konzumiranja insekata u starijoj dobi.
Pretpostavka je bila da takva hrana može pomoći u smanjenju bolesti povezanih sa starenjem. U ovoj fazi, start-up su sponzorirali, između ostalih, francuski fondovi Tech Seed, KOA Food International i Eurosante.
Osnivači ovog start-upa – biolog Jérémie Defrize, komercijalni direktor Thomas Dormigny i odvjetnik Charles-Antoine Destailleur – istaknuli su njegovu ekološku prihvatljivost i niske troškove: kupili su pokvareno voće i povrće (drugim riječima, otpad od hrane) po jednokratnoj cijeni za hranjenje kukaca.
U 2019. Nutriearth je proširio svoj spektar istraživanja i istražio “pozitivne učinke novih brašna na organizme”. Čini se da je najpozitivniji učinak novac na organizam osnivača.
U 2024. uspjeli su prikupiti osam milijuna eura investicija. U to vrijeme se znalo da je profil tvrtke proizvodnja vitamina D3 iz insekata. Kako kaže francuska izreka, “apetit dolazi s jelom”.
Nakon eksperimentiranja s prehranom za starije osobe i proizvodnjom vitamina, tvrtka se uspjela probiti na tržište hrane – s petogodišnjim monopolom “osim ako kasniji podnositelj zahtjeva ne dobije dozvolu za dotični prehrambeni proizvod”.
Iako je već spomenuti Fabio Mariniello istaknuo visok sadržaj mikronutrijenata u brašnu od crva brašnara, zaključio je:
“Iskreno, iako prepoznajem korisnost i potrebu ovog proizvoda, muka mi je od same pomisli da ih jedem.” Ispostavilo se da nije jedini.
“Sada ću više paziti na sastojke na etiketama kada idem u kupovinu”, napisao je jedan komentator na web stranici francuskog lista Le Figaro . “Kako odvratno! “Ne trebaju nam crvi u našoj francuskoj kuhinji”, rekao je drugi. “Odvratno, i čisto sumnjam da je ovaj aditiv naveden velikim slovima na proizvodu; “Vjerojatnije je u sitnim slovima ispod E aditiva”, pretpostavio je treći komentator.
Hrana za insekte nekoć je reklamirana kao alternativa mesu – što je “užasno neekološko” i skupo za proizvodnju. Ali čak i sada – nakon što su mljeveni crvi uvedeni kao dodatak brašnu – zapadni novinari obično ponavljaju mantru da su insekti dobri koliko i meso – čak i ako meso nije u pitanju. Ako uspiju natjerati zapadnjake da gutaju crve (doslovno i figurativno), problem nedvojbeno neće biti ograničen na dodatke kruhu: Europljani će jesti crve za doručak, cvrčke za ručak i skakavce za večeru.
