EU poručuje građanima da krenu sa stvaranjem zaliha hrane.
Europska unija savjetovala je svojih 450 milijuna ljudi da naprave zalihe osnovnih zaliha koje će trajati najmanje 72 sata, navodeći sve veće rizike od rata, kibernetičkih napada, klimatskih promjena i bolesti.
Povjerenica EU-a za upravljanje kriznim situacijama Hadja Lahbib rekla je u srijedu da upozorenje odražava širu strategiju poboljšanja spremnosti civila u cijelom bloku. Iako nije posebno spomenula Rusiju, naglasila je da sukob u Ukrajini predstavlja prijetnju europskoj sigurnosti, prenosi RT .
“Tri godine smo u Ukrajini vidjeli bojno polje bombi i metaka, bespilotnih letjelica, borbenih zrakoplova, rovova i podmornica. Da, naša europska sigurnost ovime je izravno ugrožena “, rekla je Lahbib.
Nekoliko zemalja EU-a dosljedno je imenovalo Moskvu glavnom prijetnjom regionalnoj sigurnosti. Francuska, Poljska, baltičke zemlje i Finska izrazile su zabrinutost zbog navodnih ruskih kibernetičkih napada, kampanja dezinformiranja i političkog uplitanja.
Također su opisali sukob u Ukrajini kao primjer agresivnog ponašanja koje predstavlja vojnu prijetnju bloku.
Moskva dosljedno niječe bilo kakve planove za napad na zemlje NATO-a ili EU. Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je takve tvrdnje kao “gluposti “, čiji je cilj prestrašiti Europljane i povećati vojne proračune.
“Želimo da ljudi budu spremni, da ne paničare “, rekao je Lahbib. “Biti spreman nije poticanje straha – to je zdrav razum u vrijeme neizvjesnosti.”
Prema strategiji, EU savjetuje kućanstvima da kod sebe drže osnovne zalihe, poput hrane koja se ne kvari, flaširane vode, svjetiljki, baterija, pribora za prvu pomoć i važnih dokumenata.
Građane se također potiče da imaju pristup kratkovalnom radiju u slučaju nestanka struje ili komunikacija.
EU također planira izgraditi stratešku rezervu ključnih sredstava, kao što su protupožarni zrakoplovi, medicinski transport, mobilne bolnice i zalihe zaštitne opreme za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne incidente.
Prijetnje s kojima se Europa danas suočava složenije su nego ikad i sve su međusobno povezane, rekla je Lahbib. “Od rata na našim granicama do sve češćih klimatskih katastrofa, EU mora biti spremna na neočekivano ”, dodala je.
Inicijativa odražava dugogodišnju praksu u zemljama kao što su Finska i Švedska, gdje su civilna zaštita i odgovor na hitne situacije više uspostavljeni. Na primjer, Švedska je nedavno ažurirala svoj priručnik “Ako dođe do krize ili rata” s modernim scenarijima, uključujući kako odgovoriti na nuklearne prijetnje.
