- Andrija Klarić
- Facebook, Pixabay
Donald Trump nadmudrio je NATO – i nitko to više niti ne skriva. Donald Trump je možda vulgaran, možda nepredvidiv, ali kada je riječ o političkom instinktu, nadmudrio je sve europske članice NATO-a.
Kako je Trump nadmudrio sve europske članice NATO-a?
Vrlo jednostavno:
- Znao je da Europa nema vlastitu razvijenu vojnu industriju.
- Znao je da su prestrašeni ruskom agresijom i ovisni o američkom štitu.
- Znao je da ne mogu proizvoditi sofisticirano oružje na razini SAD-a.
- I znao je da će, ako ih dovoljno pritisne, masovno kupovati američko oružje. I to se točno dogodilo.
Brojke govore sve:
Od 2015. do 2019. godine europske članice NATO-a nabavljale su 52% svog oružja iz SAD-a. Od 2020. do 2024. godine taj broj je porastao na čak 64%. To znači da dvije trećine novca koji NATO članice troše na naoružanje – završi u američkoj vojnoj industriji.
Izvor: SIPRI & The Guardian, 2024.
Trumpov plan?
America First – oružjem. Trump nije ulagao više u američku vojsku. Umjesto toga, rekao je europskim saveznicima: “Ili ćete povećati izdvajanja za obranu – ili vas više ne štitimo.” Time ih je natjerao da povećaju svoja proračunska izdvajanja, doveo ih u stanje straha zbog povlačenja SAD-a iz Ukrajine i NATO-a, a onda ih pustio da – kupuju američko oružje.
I naravno, to povećava: američki izvoz, američki BDP, zaposlenost u vojnoj industriji,
i ostvaruje Trumpov strateški cilj: America First.
Kriza kao alat
Trump nije izmislio rat, ali ga je iskoristio: Prijetnja da će se povući iz Ukrajine – uplašila je Europu. Rat u Gazi i Iranu – dodatno su pojačali osjećaj nesigurnosti. U tom strahu – europske države pristaju na sve: na povećanje izdvajanja, na nove ugovore, na stratešku ovisnost.
Zaključak: Trump nije samo dobio politički bod. Trump je napravio najvještiji geopolitičko-ekonomski manevar u NATO-u u zadnjih 30 godina. Natjerao je saveznike da troše više, a znao je da će to završiti u američkom vojnom kompleksu. To je strateški šah-mat.
Izvor: Facebook
Koliko bi nas to koštalo?
Projekcije rasta: A što nas još čeka? Tehnička nespremnost
NATO – Defence Expenditure Targets
Zašto ne bismo novac umjesto za oružje dali umirovljenicima?
žŠto bi bilo da novac za oružje damo – umirovljenicima? Hrvatska planira povećati izdvajanja za obranu s 2% na 5% BDP-a do 2035. godine. To znači dodatnih 4,2 milijarde eura godišnje za vojni proračun. Ali… Upitajmo se – Što bi bilo da taj novac ide – u mirovine?
Brojke kažu sljedeće:
Hrvatska ima oko 1,24 milijuna umirovljenika. Ako bi se tih dodatnih 4,2 mlrd € godišnje umjesto za oružje preusmjerilo u mirovine:
- Svaka mirovina porasla bi za +172,38 € mjesečno – odmah.
- Godišnje: +2.068 € po umirovljeniku
- U 10 godina: +20.685 € po osobi
I sve to bez dodatnog zaduživanja.
Za usporedbu:
Tih 4–5 milijardi eura godišnje koje bi išle za obranu završit će većinom u inozemstvu (kupnja američkog oružja), neće potaknuti domaće gospodarstvo, jer nemamo industriju ni infrastrukturu, neće podići sigurnost, ako nemamo kadrove, satelite, sustave za korištenje te opreme. S druge strane, svi mi jako dobro znamo da mirovine znače sigurnost, dostojanstvo i kupovnu moć – ovdje, sada i odmah.
Izvor: Facebook
Zdravstvo umjesto topova
Je li za Hrvatsku 2025–2035. pametnije ulagati u topove – ili u ljude koji su izgradili ovu zemlju? Kada govorimo o zdravstvu, nije li pametnije ulagati u zdravstvo umjesto u topove? Zamislimo samo što bismo sve mogli učiniti na tom za sve nas vrlo važnom polju za 4,2 milijarde € godišnje?
Hrvatska planira povećati izdvajanja za obranu s 2% na 5% BDP-a. To znači dodatnih 4,2 milijarde eura godišnje – većinom za kupnju oružja iz inozemstva. Ali što da taj novac ne ide za oružje – nego za zdravstvo?
Evo što bismo mogli već u prvoj godini:
- Modernizirati sve ključne bolnice i ambulante
- Osigurati dostupne lijekove za sve građane, bez doplata
- Povećati plaće liječnicima i sestrama (i zadržati ih u zemlji)
- Kupiti nove dijagnostičke uređaje i skratiti liste čekanja
- Financirati dodatne specijalizacije i prevenciju
Gdje je HZZO danas?
HZZO 2024. ima prihode od oko 5,9 milijardi €. Rashodi su gotovo jednaki – zdravstvo se jedva drži iznad vode. S dodatnih 4,2 milijarde € godišnje, zdravstvo ne bi bilo u deficitu, nego bi stvaralo višak Višak koji možemo iskoristiti za zdravije, dostupnije i pravednije zdravstvo. Umjesto da novac damo za topove – zašto ga ne bismo dali za živote?
Zdravstvo dotiče sve nas, sve generacije: djecu, mlade, roditelje, bake i djedove. Oružje – samo služi industrijama koje nisu naše.
Jedan tenk = 6 novih vozila hitne pomoći
Jedan raketni sustav = 3 nova CT uređaja
Jedna godišnja rata vojnog povećanja = stabilan HZZO za 10 godina
Vrijeme je za jedno vrlo važno pitanje:
Što nam kao društvu više treba – oružje koje stoji ili liječnik koji spašava živote?
Izvor: Facebook
Nije li obrazovanje važnije od topova?
Što bi se dogodilo kad preusmjerimo 4,2 mlrd € – ne u topove, već u obrazovanje?
Hrvatska planira povećati izdvajanja za obranu s 2 % na 5 % BDP‑a do 2035. – što znači 4,2 milijarde eura godišnje dodatnog troška. A što ako taj novac umjesto za oružje ulažemo u obrazovanje, za sve – djecu, mlade, odrasle i starije?
Trenutna situacija u obrazovanju
Hrvatska trenutno izdvaja oko 4,06 % BDP‑a za obrazovanje. To iznosi približno 3,47 milijardi eura godišnje (BDP \~85,5 mlrd). Obrazovanje čini oko 10,7 % javne potrošnje.
Iznos po učeniku/studentu: U osnovnom obrazovanju: \~8 199 USD po studentu godišnje.
Što bi donijelo dodatnih 4,2 mlrd €?
Ako bi umjesto za oružje – toliko investirali u obrazovanje, dobiveni učinci bili bi višestruki:
- Dvostruko povećanje proračuna za obrazovanje – s 3,47 na preko 7,6 mlrd € godišnje.
- Približno +1 088 € više obrazovanja po stanovniku godišnje (ili +91 € mjesečno).
- Za svakog učenika/studentu – više od +2 000 € godišnje dodatnih sredstava.
- Mogućnosti:
- Veće plaće za učitelje i profesore, zadržavanje kadrova.
- Kvalitetniji udžbenici, laboratoriji, sport, knjižnice.
- Cjelokupno cjeloživotno učenje – za starije i nezaposlene.
- Bolja digitalizacija.
- STEM programi.
- Cjeloživotno obrazovanje.
Takav novac promijenio bi lice hrvatskog obrazovanja – trajno i sustavno.
Zašto je ovo bitno?
Za isti novac koji bismo dali za oružje mogli bismo obrazovati svaku generaciju bolje i dostupnije. Umjesto topova i pritiska, pružili bismo znanje, novu priliku i bolju budućnost novim generacijama.
Što mislite: Što nam više treba – bolje oružje ili bolje obrazovanje za sve?
Izvor: Facebook
Izvori korišteni u analizi:
World Bank & UNESCO: obrazovanje \~4,06 % BDP‑a
OECD: izdatak po učeniku USD 8 199
UNESCO/Global Economy: obrazovanje 10,7 % javne potrošnje
“Demographics of Croatia”
“Croatia Education spending, percent of GDP – data, chart”
“Croatia – General government expenditure 2024”
“Croatia – Overview of the education system (EAG 2024)”
Croatia – Education at a Glance 2023 – OECD”
“Croatia Education spending, percent of government spending”
