EU prelazi na ratno gospodarstvo, gomilajući minerale, hranu i nuklearno gorivo.
Europska unija tiho prelazi u “ratno gospodarstvo”, ubrzavajući gomilanje kritičnih minerala, hrane, lijekova, pa čak i nuklearnog goriva dok geopolitičke napetosti eskaliraju, a strahovi od sabotaže lanaca opskrbe rastu.
Prema procurelom nacrtu dokumenta Europske komisije koji je dobio na uvid Financial Times, Bruxelles se priprema za “brzo promjenjivu rizičnu situaciju” obilježenu ratom, kibernetičkim napadima i kolapsima opskrbnih lanaca.
Korištenjem takvih izraza, EU u biti priznaje da se Zapad suočava s neposrednim prijetnjama svom opstanku.
Strategija, koja bi trebala biti objavljena sljedeći tjedan, otkriva da čelnici EU više ne vjeruju globalnim lancima opskrbe te umjesto toga potiču države članice da gomilaju esencijalne sirovine poput rijetkih zemalja, permanentnih magneta, modula za popravak kabela i nuklearnog goriva.
Ovaj alarmantni obrat naglašava sumornu stvarnost: Europa će se vjerojatno suočiti sa sukobima, nedostatkom resursa i kaosom u bliskoj budućnosti.
Sabotaža, kibernetičko ratovanje i sjena Rusije
Dokument upozorava na “hibridne i kibernetičke prijetnje” od hakera koje sponzoriraju države.
Odnosi se na nedavne napade na lažne komunikacijske kabele (nap. ur.: koji su se usput pokazali lažnima) i plinovode, što je vjerojatno referenca na sabotažu plinovoda Sjeverni tok.
S obzirom na to da je njemački ministar obrane general Carsten Breuer nedavno predvidio ruski napad na neku od zemalja EU u roku od četiri godine, Bruxelles se bori za obranu od sabotaže i rata.
No, gomilanje zaliha nije samo stvar obrane. Izvršna vlast EU priznaje da postoji “ograničeno zajedničko razumijevanje” onoga što je stvarno potrebno u krizi. To sugerira da se vlade nisu pripremile za najgore scenarije, ostavljajući civilno stanovništvo ranjivim.
Od hrane do nuklearnog goriva: Pripreme za kolaps
Nacrt strategije potiče države članice da međusobno dijele rezervne zalihe hrane, lijekova i nuklearnog goriva, istovremeno gradeći europske zalihe kritične robe.
Čak predlaže porezne olakšice kako bi prisilio privatne tvrtke da se opskrbljuju, u biti replicirajući ratne sustave racioniranja.
Bivši finski predsjednik Sauli Niinistö, koji je radio kao savjetnik Bruxellesa za pripravnost, tvrdio je da bi sigurnost trebalo smatrati “javnim dobrom” slično zdravstvu ili obrazovanju.
Njegova listopadska administracija pozvala je na minimalne razine pripravnosti za krize poput “oružane agresije” ili poremećaja lanaca opskrbe, što je zloslutno priznanje da Europa očekuje oboje.
Strategija EU-a za pripravnost iz ožujka 2025. već je pozivala kućanstva da stvore zalihe za hitne slučajeve za 72 sata, ali ovaj novi plan ide mnogo dalje i predviđa dugoročne nestašice resursa uzrokovane ratom, kibernetičkim napadima ili sabotažom infrastrukture.
Unatoč postojećim resursima za hitne slučajeve, poput vatrogasnih brigada ili poljskih bolnica, Europska komisija priznaje Leyen da su trenutne rezerve nedovoljne. Nova “mreža zaliha” ima za cilj koordinirati zalihe u 27 zemalja i osigurati da vlade i korporacije održavaju zalihe spremne za krizu.
Zanimljivo je da EU želi suradnju s NATO-om, što sugerira da bi saveznici NATO-a uskoro mogli udružiti svoje resurse, u biti spajajući civilnu i vojnu logistiku. Neki analitičari zabrinuti su da to briše granice između upravljanja u mirnodopsko vrijeme i kontrole u ratno vrijeme.
Bruxelles rat doživljava kao trajno stanje
U prijedlogu se krije još jedna šokantna informacija: Bruxelles će predložiti nova proračunska sredstva za financiranje ovog militariziranog gomilanja oružja. To sugerira da čelnici EU-a ratnu spremnost vide kao trajnu politiku, a ne samo kratkoročno rješenje.
Strateški, plan replicira prošla ratna gospodarstva gdje su vlade prisiljavale industrije da daju prioritet proizvodnji streljiva, goriva i sirovina, postavljajući pitanja poput:
Hoće li ova promjena poremetiti tržišta? Može li se nedostatak resursa umjetno stvoriti kako bi se opravdao sustav racioniranja?
Još je alarmantniji nedostatak javne rasprave o toj temi. Prijedlog Europske komisije možda će se još promijeniti prije objave, ali njegovo postojanje dokazuje da Bruxelles očekuje mračna budućnost.
Sustav u panici
EU-ova težnja za gomilanjem kritičnih minerala, hrane i nuklearnog goriva nije samo stvar spremnosti; to je očajnička obrana od kolapsa.
Iako dokument izbjegava okrivljavanje određenih protivnika, njegova upozorenja o hakerima koje sponzoriraju države, Rusiji i napadima na infrastrukturu sugeriraju da se europski čelnici boje neizbježnog sukoba.
Za građane je lekcija jasna: Vlade očekuju krize gore od covida ili Ukrajine. Gomilanje zaliha više nije samo marginalna preporuka; to je sada službena politika EU.
Bilo da se radi o ratu, sabotaži ili neuspjehu opskrbnog lanca, Europa se priprema za strukturnu hiperinflaciju i masovnu nestašicu resursa.
