Genetski inženjering vraća u život divovsku pticu moa.
Američka tvrtka Colossal Biosciences pokreće novi revolucionarni projekt – povratak izumrle divovske ptice moa, koja je nekoć dominirala krajolicima Novog Zelanda.
Ovaj pothvat potaknuo je globalnu raspravu o etici, znanosti i budućnosti očuvanja bioraznolikosti.
Ptice moa, visoke preko 3 metra i teške do 230 kilograma, nestale su oko 1400. godine, uglavnom kao posljedica ljudske aktivnosti. Danas, više od šest stoljeća kasnije, tim iz SAD-a želi ih vratiti u život – koristeći modernu genetiku, modifikaciju DNK i suradnju s autohtonim zajednicama i znanstvenicima s Novog Zelanda.
Colossal Biosciences već je poznat po svojim projektima oživljavanja vunastog mamuta i ptice dodo, no najava povratka moe izazvala je burne reakcije u znanstvenom svijetu. Tvrtka surađuje sa Sveučilištem u Canterburyju i Istraživačkim centrom Ngāi Tahu, s ciljem sekvenciranja genoma svih devet poznatih vrsta moa. Plan je koristiti DNK najbližih živućih srodnika – poput južnoameričke ptice tinamu ili australskog emua – za “rekonstrukciju” izumrle vrste.
Očekuje se da će genetsko mapiranje biti završeno do ljeta 2026.
Genetski inženjering prapovijesti
Unatoč izazovima, projekt ima snažnu financijsku potporu – uključujući 15 milijuna dolara od redatelja Petera Jacksona i njegove partnerice Fran Wash. Jackson, veliki ljubitelj novozelandske povijesti, ima vlastitu kolekciju fosila moa.
Znanstvene kontroverze i etički izazovi
Skepticizam postoji i zbog ranijih pokušaja tvrtke da “oživi” drevne vukove, kada su uspjeli promijeniti stanice sivog vuka kako bi imale karakteristike izumrlog grabežljivca – što se mnogima činilo više kao znanstvena predstava nego zaštita prirode.
Hollywoodska glumica Michelle Pfeiffer otkriva kako Bill Gates putem svoje tvrtke kontaminira hranu.https://t.co/0fLLI0942k
— Epoha Portal (@Epoha_portal) July 12, 2025
Povratak prirodi – ili znanstvena fantazija
Krajnji cilj projekta je ponovno uvesti mou u divljinu, što bi postavilo povijesni presedan u očuvanju izgubljenog ekosustava. U Colossalu tvrde da je suradnja s lokalnim zajednicama ključ uspjeha – kako bi se očuvala ravnoteža između znanosti, kulture i prirode.
Ali pitanje ostaje: treba li znanost vratiti prošlost ili zaštititi ono što još imamo?
Ideja rekonstrukcije prošlosti djeluje obećavajuće – ali i kao upozorenje.
