Martin Armstrong upozorava na planova NATO-a za Ukrajinu što bi po njemu moglo dovesti do globalnog sukoba visokih razmjera.
Dana 24. srpnja 2025., financijski stručnjak i ekonomski analitičar Martin A. Armstrong upozorio je u intervjuu da NATO planira poslati 250 000 vojnika u Ukrajinu kako bi spriječio nadolazeći poraz zemlje u ratu protiv Rusije ( Armstrong Interview, 2025. ).
Armstrong, poznat po svojim preciznim prognozama temeljenim na svom računalnom modelu “Sokrat”, smatra ovu eskalaciju opasnim korakom koji bi mogao dovesti svijet na rub globalnog sukoba. Ovaj članak analizira Armstrongove tvrdnje, osvjetljava pozadinu i upozorava na potencijalne posljedice ovih geopolitičkih događaja.
Eskalacija NATO-a: Očajnički pokušaj održavanja kontrole
Prema Armstrongu, Ukrajina je na rubu kolapsa. S procijenjenih 1,5 milijuna mrtvih i 8 milijuna izbjeglica, zemlja je na kraju svojih mogućnosti. NATO, pod pritiskom zapadnih vlada koje su uložile mnogo u ovaj sukob, ne može si priuštiti da “napusti” Ukrajinu. Armstrong ukazuje na povijesne presedane poput NATO-ovih operacija u Bosni 1995. i na Kosovu 1999., koje su provedene pod izlikom “humanitarnih intervencija”, iako te zemlje nisu bile članice NATO-a.
Slično tome, NATO bi sada mogao tvrditi da je operacija u Ukrajini potrebna za zaštitu ljudskih života – izgovor koji, prema Armstrongu, služi samo za opravdanje daljnje vojne eskalacije.
Armstrong tvrdi da su korijene sukoba posadili zapadni akteri. Ističe prosvjede na Majdanu 2014., koje su podržavali zapadni političari poput Johna McCaina, te naknadno postavljanje neizabrane privremene vlade koja je izazvala građanski rat u istočnoj Ukrajini ( Armstrong Interview, 2025. ).
Minski sporazum, koji je trebao okončati sukob u Donbasu, Zapad nikada nije ozbiljno proveo. Angela Merkel je čak javno priznala da je on poslužio samo za dobivanje vremena za izgradnju ukrajinske vojske protiv Rusije. Ova obmana uništila je povjerenje i onemogućila mirovne pregovore s Rusijom.
Europska ekonomska kriza kao pokretač rata
Armstrong vidi pokretačku snagu eskalacije NATO-a u europskoj ekonomskoj krizi. EU je na rubu kolapsa jer je euro bio pogrešno dizajniran, a pogrešne odluke poput karantena zbog COVID-a, klimatske politike i sankcija protiv Rusije oslabile su gospodarstvo.
Njemačka, čije gospodarstvo čini 25% BDP-a EU, pati od rekordnog broja korporativnih bankrota i pada broja radnih mjesta. Umjesto da podržava gospodarstvo, njemačka vlada se usredotočuje na ponovno naoružavanje i povećanje vojne potrošnje – klasičan obrazac u kojem vlade stvaraju vanjske neprijatelje kako bi odvratile pozornost od unutarnjih problema.
Prema Armstrongu, čelnici EU-a rat protiv Rusije vide kao očajničku priliku za održavanje kontrole. Ruski prirodni resursi vrijedni 75 bilijuna dolara primamljiva su meta za ekonomsku revitalizaciju Europe – fantazija koja podsjeća na ambicije Rimskog Carstva za osvajanjem ( Armstrong Interview, 2025. ).
Ali ovaj je plan osuđen na propast, jer Kina i druge zemlje BRICS-a podržavaju Rusiju kako bi zaštitila vlastite geopolitičke interese.
Uloga SAD-a i Trumpovi pogrešni koraci
Armstrong izražava razočaranje predsjednikom Trumpom, koji je, unatoč svom predizbornom obećanju da će okončati “beskrajne ratove”, očito pod utjecajem europskih aktera i američkih neokonzervativaca.
Trump je prihvatio podršku osoba poput Lindsey Graham, deklariranog neokonzervativca, i prihvaća savjete izraelskog premijera Netanyahua, koji je, prema Armstrongu, dio neokonzervativne agende. Trumpov 50-dnevni ultimatum Rusiji i njegova prijetnja dodatnim sankcijama su nerealni i samo će pogoršati napetosti.
Armstrong je posebno kritičan prema Trumpovom postupanju sa zemljama BRICS-a. Njegova najava uvođenja 10-postotnih carina zemljama BRICS-a pogoršala je napetosti i oslabila dolar ( Financial Times , 2025.). Armstrong opovrgava ideju da BRICS nastoji zamijeniti dolar kao rezervnu valutu, tvrdeći da je status dolara osiguran veličinom američkog potrošačkog gospodarstva.
Ipak, politike Bidenove administracije, posebno uklanjanje Rusije iz SWIFT sustava od strane državnog tajnika Blinkena, ujedinile su zemlje BRICS-a i potaknule Kinu da se riješi američkih državnih obveznica. Ovi geopolitički pogrešni koraci destabilizirali su globalno gospodarstvo i postavili temelje za recesiju do 2028. godine.
Opasnost od globalnog sukoba
Armstrongov računalni model “Sokrat” predviđa sve veću eskalaciju do 2026. godine, s “ciklusom panike” koji ukazuje na potencijalni globalni sukob. On uspoređuje trenutne napetosti s ekonomskim i geopolitičkim uvjetima koji su doveli do Drugog svjetskog rata.
Ugnjetavanje njemačkog stanovništva putem isplate reparacija nakon Prvog svjetskog rata dovelo je Hitlera na vlast; slično tome, ekonomske teškoće u Europi danas potiču ratnu retoriku. Armstrong vidi veći rizik od eskalacije u Ukrajini, jer se NATO izravno suočava s Rusijom, dok je sukob između Izraela i Irana više vjerski i etnički motiviran.
NATO, izvorno osnovan za borbu protiv komunizma, izgubio je svoj raison d’être nakon pada Sovjetskog Saveza. Interni dokumenti koje je Armstrong uspio pregledati pokazali su da je NATO održavao svoju relevantnost konstruirajući Rusiju kao neprijatelja kako bi osigurao proračune i moć. Ova strategija, u kombinaciji s odbijanjem europskih čelnika poput Kaje Kallas i Emmanuela Macrona da se uključe u diplomaciju, učinila je mir nemogućim.
Zaključak: Poziv na deeskalaciju
Analiza Martina Armstronga prikazuje sumornu sliku: NATO planira masovno gomilanje trupa u Ukrajini, potaknut ekonomskim teškoćama u Europi i neokonzervativnom agendom u Sjedinjenim Državama.
Ova eskalacija prijeti da će svijet gurnuti u globalni sukob potaknut ekonomskom nestabilnošću i geopolitičkim pogrešnim procjenama. Armstrong poziva Sjedinjene Države da se povuku iz NATO-a kako bi izbjegli uvlačenje u rat i upozorava na posljedice daljnjih sankcija i vojnih provokacija.
Građani Europe i Sjedinjenih Država moraju preispitati ratnu retoriku svojih vlada i zalagati se za diplomatska rješenja. Samo jasna promjena kursa može spasiti svijet od katastrofe.
Armstrongova predviđanja, potkrijepljena povijesnim paralelama i preciznim analizama podataka, poziv su na buđenje da se prepoznaju znakovi vremena i aktivno se suprotstavimo daljnjoj eskalaciji.
