Postoji li doista klimatska kriza?, piše Andrija Klarić.
U jednoj od najprovokativnijih emisija Slobodnog podcasta objavljenih 2025. godine, gostovao je William Happer – profesor fizike sa Sveučilišta Princeton, bivši savjetnik američke vlade i jedan od najpoznatijih kritičara klimatskog alarmizma.
Happer ne nastupa kao politički aktivist, nego kao fizičar koji inzistira na osnovnom pitanju: što točno znamo, a što samo pretpostavljamo? Njegovi odgovori često su neugodni – ali su utemeljeni na fizici, povijesti klime i mjerenjima.
Klimatska kriza ili potraga za smislom?
Prema Happeru, velik dio uvjerenja da se nalazimo u “klimatskoj izvanrednoj situaciji” nema znanstveno nego psihološko i društveno uporište.
U sekulariziranom društvu, tvrdi, klima je postala nova moralna religija:
- nudi jasne krivce
- obećava iskupljenje kroz odricanje
- stvara osjećaj pripadnosti
Uz tu skupinu dobronamjernih ljudi, Happer upozorava na profitere klimatskog alarmizma – političke i korporativne strukture koje strah pretvaraju u moć i novac.
CO₂ i poljoprivreda: demon koji hrani planet
Jedna od ključnih teza emisije odnosi se na ugljični dioksid.
CO₂ nije zagađivač nego osnovna hrana za biljke. Happer podsjeća:
- ispod ~150 ppm CO₂ biljke prestaju rasti
- kroz geološku povijest razine CO₂ bile su višestruko veće nego danas
- viši CO₂ povećava prinose i otpornost biljaka na sušu
Zato, tvrdi, nema znanstvene osnove za:
- ograničavanje uzgoja stoke
- zabranu mesa
- nametanje umjetne hrane i kukaca
Metan, dodaje, ima znatno manji klimatski učinak nego što se tvrdi u javnosti.
“Najtoplije ljeto ikad” – povijesno netočna tvrdnja
Happer odbacuje medijsku frazu o “najtoplijem ljetu u povijesti” kao znanstveno neozbiljnu.
Primjeri koje navodi:
- oko 1000. godine u Škotskoj se obrađivala zemlja na većim nadmorskim visinama nego danas
- Nordijci su na Grenlandu uzgajali usjeve i stoku
- postojalo je Srednjovjekovno toplo razdoblje i Malo ledeno doba
Zaključak: klima se uvijek mijenjala – i to bez industrije.
Dodaje i često zanemarenu činjenicu: deset puta više ljudi umire od hladnoće nego od vrućine. Toplija klima povijesno je bila povoljnija za civilizacije.
IPCC – znanost ili institucionalni interes?
Posebno oštar dio emisije odnosi se na Intergovernmental Panel on Climate Change.
Happer tvrdi:
- IPCC ima unaprijed zadani mandat: dokazati štetnost CO₂
- da prestane demonizirati CO₂, IPCC bi izgubio smisao postojanja
- prvi IPCC izvještaji nisu sadržavali famoznu “hokejašku palicu”
Po njemu, Sunčeva aktivnost, oblaci i oceani imaju daleko veći utjecaj na klimu nego staklenički plinovi.
Sunce, oceani i vodena para
Happer podsjeća na elementarne klimatske činjenice koje rijetko dolaze u javni prostor:
- vodena para je najvažniji staklenički plin
- oblaci kontroliraju Zemljin albedo
- oceani apsorbiraju i otpuštaju goleme količine topline
- vulkani povremeno uzrokuju globalno hlađenje
Spominje i:
- Schwabeov 11-godišnji Sunčev ciklus
- Atlantsku i Pacifičku dekadnu oscilaciju
- Milankovićeve cikluse (uz napomenu da ne objašnjavaju kratkoročne promjene)
Razine mora i led – bez drame
Prema Happeru:
- razina mora raste oko 20 cm po stoljeću već više od 200 godina
- rast je započeo prije industrijskog povećanja CO₂
- nema dokaza o ubrzanju
Antarktika je stabilna, a promjene na Grenlandu događale su se i u prošlim toplim razdobljima.
Energija, AI i budućnost
U kontekstu rasta podatkovnih centara i umjetne inteligencije, Happer poručuje:
- energije ima dovoljno
- treba koristiti ono što je lokalno dostupno i jeftino
- nema razloga za paniku ni forsiranu tranziciju
Njegova završna poruka je jednostavna, ali rijetka u javnom prostoru:
Razmišljajte svojom glavom. Učite znanost. Razmišljajte u brojkama.
Zaključak
Ova emisija Slobodnog podcasta iz 2025. godine ne traži da vjerujete Williamu Happeru.
Traži da provjerite, usporedite i razmišljate izvan slogana.
U vremenu kad je klima postala politička dogma, to je već radikalan čin.
Izvor
