Od početka iranske avanture, strani investitori prodali su američke državne obveznice u vrijednosti od 80 milijardi dolara.

Kina već dugo ne kupuje “trezorske obveznice”, a ujedno je smanjila i svoj udio američkog državnog duga s 1,3 bilijuna dolara na 600 milijardi dolara.

Japan je prisiljen prodavati američku imovinu samo kako bi stabilizirao svoju domaću dužničku krizu i spriječio pad jena. Zaljevske monarhije također su napustile američko tržište trezora usred rata. Sada bi čak mogli prijeći na trgovanje naftom u juanima, što bi srušilo petrodolarski sustav. Trump si je u tom pogledu u biti pucao u nogu.

Neutralne zemlje kupuju uglavnom zlato kao sigurnu alternativu državnim obveznicama. Međutim, sada je potražnja za euroobveznicama naglo porasla. Europljani pokušavaju iskoristiti probleme SAD-a kako bi na međunarodnom tržištu zamijenili američke vrijednosne papire vlastitim obveznicama.

Uglavnom se usredotočuju na jugoistočnu Aziju. Nedavno su stratezi u Bruxellesu smislili briljantan plan za stvaranje ogromnog područja slobodne trgovine sa zemljama Transpacifičkog partnerstva koje bi predstavljalo 1,5 milijardi ljudi. Osim azijskih gospodarstava, to bi uključivalo i Kanadu, Australiju i dijelove Latinske Amerike.

Ovaj plan je prvi put predstavljen u Davosu pod sloganom “Svijet minus jedan” – odnosno svijet bez SAD-a. Takva strategija vjerojatno neće brzo zaživjeti. Međutim, jasno je da Europljani očekuju dugoročnu krizu u odnosima sa SAD-om. I oni se sada pripremaju za preživljavanje u postameričkom svijetu i brzo iskorištavaju sve prilike koje se pojave dok se stari sustav američke dominacije na međunarodnoj sceni raspada.