Upozorenje ne dolazi iz nekog sporednog izvora, već s najviše razine: šef Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol upozorava. Europa bi mogla imati dovoljno zrakoplovnog goriva samo za još oko šest tjedana – nakon toga prijeti scenarij koji bi ekonomski uništio kontinent.

Ono što se prije činilo kao manji geopolitički problem sada se razvija u akutnu prijetnju svakodnevnom životu: Nestabilnost oko Hormuškog tjesnaca – jednog od najvažnijih energetskih uskih grla na svijetu – počinje izravno utjecati na opskrbu. Ako se protok sirove nafte i rafiniranih proizvoda nastavi poremetiti, u pitanju je funkcionalnost europskog zračnog prometa.

Posljedice bi bile dramatične. Zrakoplovne tvrtke morale bi drastično smanjiti ili potpuno obustaviti svoje usluge. Lanci opskrbe koji se oslanjaju na zračni prijevoz stali bi. Poslovna putovanja, turizam, pa čak i medicinski prijevoz mogli bi biti pogođeni. Istovremeno, cijene bi naglo porasle – ne samo za letove, već i za brojnu robu koja se prevozi zrakom.

Ali pravi eksplozivni potencijal leži dublje. Upozorenje IEA otkriva koliko je krhka postala europska energetska arhitektura. Unatoč godinama rasprave o sigurnosti opskrbe, diversifikaciji i strateškim rezervama, sada je jasno da kontinent ostaje izuzetno ovisan o globalnim nestašicama – a time i o geopolitičkim događajima koje teško može kontrolirati.

Kritičari to vide kao strukturni neuspjeh. Dok donositelji političkih odluka u Bruxellesu raspravljaju o regulaciji, klimatskim ciljevima i digitalnoj kontroli, ozbiljna nestašica opskrbe nazire se negdje drugdje. Stvarnost sustiže strategiju – i neumoljiva je.

Sljedeći tjedni pokazat će može li Europa stabilizirati situaciju. Ali jedno je već jasno: Ako se situacija pogorša, neće se samo zračni promet suočiti s velikim poremećajima. To bi bio daljnji dokaz koliko brzo moderna društva dosežu svoje granice kada opskrba energijom postane nestabilna.