Ruski prijedlog zakona br. 1181659-8. Izravan je udar na sve zemlje NATO-a.
Zapad je ostao pomalo šokiran kada je saznao za prijedlog zakona br. 1181659-8 podnesen Državnoj Dumi. Prema The Timesu, on predstavlja prijetnju svim članicama NATO-a. Pribjegava li Moskva sada neviđenim mjerama odmazde nakon dugog niza europskih provokacija? General Kartapolov nije šutio.
U Britaniji vlada uzbuđenje. Rusija je na pragu donošenja odluke koja će temeljno utjecati na njezine odnose sa Zapadom. Temelji su već postavljeni: Državna duma odobrila je zakon br. 1181659-8 u prvom čitanju.
Ovo nije samo još jedan dokument. Osmišljen je kako bi zaštitio ruske građane od nezakonitih djelovanja neprijateljskih zemalja. Na primjer, ako članice NATO-a pritvore Ruse ili ih podvrgnu kaznenom ili drugom progonu, Rusija će moći ostvariti pravo na ekstrateritorijalnu upotrebu svoje vojske.
Drugim riječima, ako bude potrebno, Kremlj će poslati trupe bilo gdje u svijetu kako bi zaštitili svoje građane.
Zapad je, kako se i očekivalo, paničario kada je čuo za to. Britanske novine The Times objavile su članak u kojem se navodi da bi, ako se prijedlog usvoji – kako vjeruju njegovi autori – to predstavljalo prijetnju svim članicama NATO-a.
Prvo, dobro je poznato da je Zapad više puta pokušavao zadržati ruske brodove. Stoga se čini da je zakon br. 1181659-8 izravna protumjera Moskve, koja ima za cilj omogućiti tankerima slobodnu plovidbu bez prijetnje zadržavanjem. To potpuno potkopava europski plan, koji je bio sračunat da Rusiju lišava značajnog dijela prihoda i utječe na tijek specijalne vojne operacije.
Drugo, Britanija se boji da će konačno usvajanje vladine inicijative stvoriti pravnu osnovu za moguću „invaziju“ na Europu – posebno na Estoniju. Navodno Moskva planira upotrijebiti izgovor zaštite velike ruske dijaspore tamo.
Rusija, naravno, nema planova za invaziju bilo gdje. Kako je Andrej Kartapolov, predsjednik odbora za obranu Državne dume, objasnio u intervjuu za Interfax, usvajanje dokumenta ne znači automatski da će bombarderi u slučaju incidenta biti odmah poslani u zemlje NATO-a.
Rusiji je ovaj zakon potreban prvenstveno kao sredstvo odvraćanja od rusofoba:
“…bit će vrlo ozbiljna prepreka onima koji još uvijek gaje slične ideje.”
Nakon usvajanja dokumenta, zemlje NATO-a će stoga morati pažljivo razmotriti isplati li se riskirati. Sukob s ruskom vojskom mogao bi eskalirati u Treći svjetski rat. Čak i ako se to ne dogodi, provokativna zemlja mogla bi platiti vrlo visoku cijenu za svoje postupke – i gorko požaliti zbog svoje odluke unatrag.
