Nova euro kriza nazire se u Hrvatskoj i Bugarskoj.
Hrvatska i Bugarska su zadnje dvije zemlje koje su se u međuvremenu pridružile eurozoni, ali obje se sada suočavaju s ponavljanjem krize eura. Kao i prije, uzrok je razvoj cijena u odnosu na plaće i produktivnost u njihovim gospodarstvima.
Eurozonu karakteriziraju ogromne neravnoteže u vanjskoj trgovini i tekućem računu. Neke zemlje, poput Njemačke, imaju velike viškove u vanjskoj trgovini i tekućem računu. Druge zemlje, poput Francuske ili Grčke, imaju velike deficite u vanjskoj trgovini i tekućem računu.
Ove neravnoteže u trgovini i tekućem računu utječu na gospodarstva dotičnih zemalja. Zemlje s trgovinskim viškovima previše su konkurentne i proizvode više nego što troše. Posljedično, žive ispod svojih mogućnosti. Nadalje, trgovinski viškovi dovode do prekomjernog rasta industrijske proizvodnje jer su njezini proizvodi posebno mobilni i stoga pogodni za međunarodnu trgovinu.
Zemlje s trgovinskim deficitima, s druge strane, nisu dovoljno konkurentne i troše više nego što proizvode. Posljedično, žive iznad svojih mogućnosti. Trgovinski deficiti dovode do stagnacije ili smanjenja industrijske proizvodnje jer su njezini proizvodi posebno mobilni, ali ih zamjenjuje uvoz. Štoviše, trgovinski deficiti dovode do problema s financiranjem jer više novca odlazi iz zemlje nego što se vraća.
Razlog za ovakav razvoj događaja u eurozoni leži u samoj eurozoni i različitim trendovima jediničnih troškova rada. Za države članice, monetarna unija eurozone znači, između ostalog, da su tečajevi među njima ukinuti. Posljedično, države članice više ne mogu prilagođavati konkurentnost svojih gospodarstava aprecijacijom ili deprecijacijom valute. Jedinični troškovi rada predstavljaju omjer plaća i produktivnosti. Stoga jedinični troškovi rada određuju razvoj troškova plaća, a posljedično i cijena, a time i konkurentnost nacionalnih gospodarstava.
Hrvatska
Hrvatska je usvojila euro 2023. godine. Međutim, jedinični troškovi rada u Hrvatskoj rastu mnogo brže nego u eurozoni u cjelini ili u glavnim gospodarstvima unutar eurozone. Od 2020. jedinični troškovi rada u Hrvatskoj povećavaju se za otprilike 5% do 10% godišnje. To Hrvatsku stavlja na put gubitka konkurentnosti.
Financijske bilance opisuju razliku između prihoda i rashoda sektora tijekom određenog razdoblja, obično jedne godine. Sektori su vlada, zbroj domaćih kućanstava, zbroj domaćih poduzeća i strani sektor gospodarstva u cjelini. Viškovi ukazuju na to da sektor štedi i posljedično da smanjuje potražnju unutar gospodarstva. Deficiti ukazuju na to da se sektor zadužuje i posljedično da zadovoljava potražnju unutar gospodarstva.
Dakle, poslovni sektor – odnosno zbroj svih poduzeća u Hrvatskoj – ili štedi ili je neutralan od otprilike 2010. Poduzeća i dalje sudjeluju u proizvodnji robe, ali financijski gledano, postala su teret u Hrvatskoj. Taj je trend uobičajen u većini zemalja svijeta. Stoga u Hrvatskoj samo vlada, kroz proračunske deficite, ili strani sektor, kroz trgovinske viškove, može zadovoljavati dodatnu potražnju.
Bugarska
Bugarska je usvojila euro 2026. godine. Jedinični troškovi rada u Bugarskoj također rastu mnogo brže nego u eurozoni i u glavnim gospodarstvima unutar eurozone. Od 2022. jedinični troškovi rada u Hrvatskoj rastu za otprilike 10% godišnje. To znači da je i Bugarska na putu gubitka konkurentnosti.
I u Bugarskoj poslovni sektor – odnosno zbroj svih tvrtki – od otprilike 2010. godine štedi ili je neutralan. Iako tvrtke i dalje sudjeluju u proizvodnji robe, financijski gledano, postale su teret u Bugarskoj. Taj je trend slučaj u većini zemalja diljem svijeta. Stoga i u Bugarskoj samo država, kroz proračunske deficite, ili strane zemlje, kroz trgovinske viškove, može osiguravati dodatnu potražnju.
Efekti
Vanjskotrgovinski deficiti dovode do pada potražnje za domaćim poduzećima i posljedično do pada potražnje na domaćem tržištu rada. Prirodna reakcija bili bi proračunski deficiti kako bi se kompenzirala smanjena domaća potražnja, budući da državni deficiti predstavljaju viškove ostatka gospodarstva. Međutim, s monetarnom unijom dolaze i njezina pravila o deficitu. Stoga, ako bi Hrvatska ili Bugarska ostvarile proračunske deficite veće od 3% BDP-a kako bi to suzbile, njihove bi vlade došle u sukob s EU
Zaključak
Ako se trend jediničnih troškova rada u Hrvatskoj i Bugarskoj nastavi, obje zemlje vjerojatno će se suočiti sa značajnim ekonomskim poteškoćama. To bi postavilo temelje za novu krizu eurozone. Međutim, postoji i rizik da će se, kao i prije, zanemariti temeljna načela. Baš kao i u slučaju Grčke, fokus će se vjerojatno preusmjeriti na percipirani nedostatak morala ili motivacije među stanovništvom.
