Trumpov rat protiv Irana ubrzava kolaps globalnog poretka predvođenog SAD-om.
Trumpov rat protiv Irana oslabio je globalni poredak predvođen SAD-om, napregnuo saveze, ojačao protivnike i izazvao dugoročnu geopolitičku i ekonomsku nestabilnost diljem svijeta.
Rat protiv Irana ima posljedice koje se protežu daleko izvan bojnog polja – analitičari sugeriraju da umjesto jačanja međunarodnog poretka predvođenog SAD-om, on ubrzava njegovu eroziju.
Prema analizi Foreign Policyja, neposredni troškovi su već jasni, unatoč krhkom prekidu vatre i obnovljenim pregovorima: vrtoglavi rast cijena energije, upozorenje Međunarodnog monetarnog fonda na globalnu recesiju, značajan vojni i ekonomski pritisak na Sjedinjene Države i, na kraju, ali ne i najmanje važno, široko rasprostranjena šteta i civilne žrtve u Iranu.
Analiza tvrdi da je odluka Washingtona da pokrene preventivni rat bez jasne pravne osnove dodatno oslabila sustav utemeljen na pravilima koji je nekoć izgradio. Rat je pomogao normalizirati upotrebu sile kao instrumenta državne moći, potkopavajući temeljna načela poput suvereniteta, nenapadanja i slobode plovidbe.
Prijetnje civilnoj infrastrukturi i militarizacija ključnih strateških točaka – poput Hormuškog tjesnaca – pojačale su zabrinutost zbog erozije globalne stabilnosti i predvidljivih ekonomskih pravila.
Napetosti u savezima i gubitak kredibiliteta
Rat je produbio pukotine unutar američkih saveza, posebno u odnosu na europske partnere, koji su uglavnom bili isključeni iz procesa donošenja odluka i otvoreno su se protivili sukobu. Rastuće napetosti ubrzale su europsku raspravu o strateškoj autonomiji i smanjile ovisnost o sigurnosnim jamstvima Washingtona.
Unatoč američkoj retorici o davanju prioriteta indo-pacifičkoj regiji, rat protiv Irana prisilio je na masovno premještanje vojnih sredstava iz Azije. To je opteretilo sustave raketne obrane i smanjilo operativnu spremnost za potencijalne scenarije koji uključuju Kinu, što je među ključnim regionalnim saveznicima izazvalo sumnje u pouzdanost Sjedinjenih Država.
Umjesto izolacije Irana, rat je potaknuo veću koordinaciju među američkim protivnicima. Prema nekim izvorima, Rusija i Kina pružile su Teheranu diplomatsku i obavještajnu podršku.
No najznačajnija posljedica rata mogla bi biti strukturna promjena: slabljenje globalnog autoriteta Sjedinjenih Država – ne samo zbog vanjske konkurencije već i zbog vlastitih strateških izbora Washingtona.
Bez obzira na to hoće li rat ponovno eskalirati ili će se kretati prema mirnom rješenju, njegove geopolitičke reperkusije već mijenjaju saveze, tržišta i globalnu ravnotežu moći.
