Složena veza između kolesterola i srčanih bolesti, piše akademik Krešimir Pavelić.
Na temu kolesterola u prehrani već sam pisao u jednoj od svojih kolumni. Oficijelna medicina vrlo je jasna u svezi kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. No i u ovom slučaju biti će potrebno preispitati postojeće dogme i sagledati problem sistemski i personalizirano.
Zašto je kolesterol važan? Unatoč svojoj negativnoj reputaciji, kolesterol nije inherentno štetan – neophodan je za zdravlje i vitalnost. Kolesterol je strukturna komponenta svake stanice u tijelu i pomaže u očuvanju integriteta stanične membrane. Također koristi funkciji mozga.
Mozak sadrži oko 25 posto kolesterola u tijelu, što je ključno za stvaranje sinapsi i prijenos živčanih signala. Kolesterol je također građevni blok za sve steroidne hormone, uključujući kortizol, aldosteron, estrogen, progesteron i testosteron. Pomaže tijelu da proizvodi vitamin D tijekom izlaganja suncu i neophodan je jetri za proizvodnju žučnih kiselina, koje su bitne za probavu masti i apsorpciju vitamina topivih u mastima poput A, D, E i K. Ljudi rođeni s vrlo niskom razinom kolesterola mogu imati niz iscrpljujućih poremećaja.
Unatoč dobrobitima kolesterola, visoke razine kolesterola mogu dovesti do nakupljanja tzv. ‘plakova’ u venama i arterijama. Međutim, uobičajena je zabluda da nakupljanje kolesterola jednoznačno „začepljuje“ arterije poput masnoće koja se nakuplja u odvodu. Postojeća upala ili oštećenje arterijskih stijenki naime, također je pokretač nastanka plaka kada je proces uzrokovan nekim prethodnim patološkim procesom. LDL čestice, koje nose kolesterol, cirkuliraju u krvi. Ako ima previše čestica ili ako je stijenka arterije oštećena pušenjem, visokim krvnim tlakom ili drugim stanjima, LDL čestice mogu prodrijeti i zarobiti se u unutarnjoj sluznici arterije. Nakon što se zarobe, LDL čestice podliježu oksidaciji, kemijskom procesu koji pokreće imunološki odgovor.
Tijelo doživljava ove oksidirane LDL čestice kao strane strukture. Imunološki sustav zatim šalje makrofage (bijele krvne stanice) da „f“ te strukture. Makrofagi se prehranjuju kolesterolom dok ne postanu tzv. ‘pjenaste stanice’ opterećene masnoćama. Te pjenaste stanice umiru i nakupljaju se, tvoreći masnu naslagu a glatke mišićne stanice migriraju kako bi prekrile ovu prugu, tvoreći vlaknastu kapu. To nakupljanje je u stvari plak. Kako se plak nakuplja, može suziti arteriju i smanjiti ili blokirati protok krvi, što rezultira moždanim ili srčanim udarom. Ako plak postane nestabilan i pukne, može izazvati stvaranje krvnih ugrušaka koji blokiraju arteriju i uzrokuju srčani ili moždani udar.
Tako govori dr. Runge koji ukazuje na problem korištenja statina za snižavanje razina LDL u krvi (https://www.mdlinx.com/article/statins-havent-stopped-heart-disease-what-will/5402wwwVQtvvKGZc8lKoFB ).
Visoke razine kolesterola stoga mogu biti pokretač srčanih bolesti. Osobe sa specifičnim zdravstvenim stanjima trebale bi biti posebno zabrinute zbog kontrole kolesterola, posebno LDL-C-a i apolipoproteina B, primarne proteinske komponente štetnih čestica kolesterola koja potiče nakupljanje plaka u arterijama. Visoka koncentracija kolesterola je rizičnija za svakoga tko je već imao srčani ili moždani udar ili kome je dijagnosticirana periferna arterijska bolest. Također je zabrinjavajući za one s dijabetesom tipa 1 ili tipa 2 ili visokim krvnim tlakom, jer ta stanja mogu oštetiti krvne žile i unutarnju sluznicu arterija, čineći ih podložnijima stvaranju plaka. I kronična bolest bubrega može dovesti do različitih lipidnih abnormalnosti i povećati kardiovaskularni rizik.
Obiteljska hiperkolesterolemija, nasljedno stanje koje uzrokuje izuzetno visoke razine LDL kolesterola zbog genskih mutacija, rjeđi je, ali značajan faktor rizika za srčane bolesti i smrt povezanu sa srčanim bolestima. Pacijenti s ovim stanjem trebali bi započeti liječenje snižavanja kolesterola u ranoj dobi, prije nego što oštećenje arterija napreduje.
Osobe s autoimunim bolestima imaju općenito veći rizik od srčanih bolesti. Primjerice, osobe s lupusom imaju 50 posto veći rizik od srčanih bolesti od onih bez te bolesti. Studije sugeriraju da je to zbog kronične upale povezane s bolešću, ubrzanog nakupljanja plaka u arterijama, oštećenja unutarnje sluznice krvnih žila i prisutnosti specifičnih antitijela koja povećavaju rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Pušenje također povećava rizik, jer kemikalije u duhanskom dimu mogu sniziti takozvani “dobri” kolesterol – i oštetiti unutarnju sluznicu krvnih žila, što dovodi do nakupljanja plaka.
Budući da se rizici povezani s kolesterolom uvelike razlikuju od osobe do osobe, medicinske preporuke se i dalje mijenjaju, a personalizirani pristup ovom problemu je neophodan.
Ipak, veza između kolesterola i srčanih bolesti složenija je nego što se obično misli. Kimberly Drake ( https://www.theepochtimes.com/health/is-high-cholesterol-really-bad-for-you-it-depends-5979420 ) piše o tome je li visoki holesterol stvarno loš? Do sada je vladala dogma: kazati da imate visoki kolesterol može se činiti kao presuda. Počnite uzimati statine ili riskirate srčani ili moždani udar.
Međutim, nedavne studije sugeriraju da povišeni kolesterol nije nužno toliko štetan koliko se nekad mislilo. Ipak, poruka se na društvenim mrežama snažno okrenula u drugom smjeru, gdje tvrdnje variraju od „visoki kolesterol vam može spasiti život“ do „visoki kolesterol je tajna života do 100+ godina“. Stoga je legitimno pitanje je li visoki kolesterol doista „dobar“ ili „loš“? Korisnije pitanje možda nije je li visoki kolesterol štetan, već koji su uzroci visokog kolesterola te kada – i za koga – postaje rizičan.
Švedska studija iz 2023. pratila je starije sudionike 35 godina i otkrila da su oni s višim ukupnim kolesterolom imali veću vjerojatnost da će doživjeti 100 godina. U zasebnoj studiji iz 2025. istraživači su otkrili da odrasli u dobi od 90 ili više godina s razinama kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL-C) – ili takozvanog “lošeg” kolesterola – iznad 130 miligrama po decilitru (mg/dL) žive dulje od onih s razinama ispod tog praga. Američko udruženje za srce smatra da je optimalna razina LDL-C 100 mg/dL ili ispod (https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10828184/#Sec7 ).
Studija iz 2023., koja je analizirala podatke više od 4 milijuna veterana u dobi od 18 ili više godina, ponudila je ključno upozorenje. Čini se da veće stope smrtnosti od koronarne bolesti srca među starijim sudionicima s niskom razinom kolesterola odražavaju ono što istraživači nazivaju “obrnutom kauzalnošću”. Drugim riječima, ozbiljna temeljna bolest može sniziti kolesterol, a ne obrnuto.
Istraživači su to nazvali „lipidnim paradoksom“ – kontraintuitivnim opažanjem da su niske razine LDL-C-a i ukupnog holesterola neočekivano su povezane s lošijim zdravstvenim ishodima u studijama. (https://www.ahajournals.org/doi/10.1161/JAHA.123.030496 )
Autorica teksta nadalje navodi kako vrlo niske razine kolesterola kod starijih osoba (osobito starijih od 80 godina) najčešće ukazuju na kronične bolesti poput raka“, prema riječima. Marschall Runge, kardiologa i bivšeg izvršnog potpredsjednika za medicinska pitanja na Sveučilištu Michigan.
Dr. Eddie Hackler, kardiolog u Atlanti, autorica navodi, rekao je „Jednostavno rečeno, nizak kolesterol često odražava temeljnu bolest, krhkost, pothranjenost ili kroničnu bolest koja neovisno povećava rizik od smrtnosti.“ Drugim riječima, viši kolesterol kod starijih odraslih osoba može značiti da su bez bolesti ili dobro uhranjeni, čimbenici koji neovisno smanjuju rizik od smrti. To bi moglo objasniti povezanost između visokog kolesterola i dugovječnosti zabilježenu među starijim sudionicima u studijama. Ne postoje dokazi koji bi opovrgnuli tvrdnju da visoki kolesterol povećava rizik od srčanih bolesti u općoj populaciji.
Jasno je da se narativ o kolesterolu mora preispitati. Autorica navodi kako je 1953. fiziolog Ancel Keys predstavio je hipotezu lipidi-srce: ideju da visok unos ukupnih masti, zasićenih masti i kolesterola iz prehrane dovodi do ateroskleroze (otvrdnjavanja arterija). Keys je tvrdio da smanjenje masti i kolesterola te zamjena zasićenih masti koje se nalaze u životinjskim proizvodima polinezasićenim mastima iz biljnih ulja i masne ribe može sniziti kolesterol i rizik od srčanih bolesti. To je dovelo do preporuke Američkog udruženja za srce iz 1968. godine da ljudi jedu manje od 300 mg kolesterola iz prehrane dnevno i ne jedu više od tri cijela jaja tjedno, budući da su jaja istaknuti izvor kolesterola u prehrani.
Međutim, kasnije studije su zakomplicirale tu sliku. Iako visoki kolesterol povećava rizik od srčanih bolesti, neke kliničke studije otkrile su da zamjena zasićenih masti polinezasićenim mastima nije smanjila smrt od srčanih bolesti te da su se u nekim slučajevima stope smrtnosti povećale. Osim toga, studije su pokazale da za većinu ljudi konzumiranje kolesterola iz prehrane (poput jaja) ne povisuje značajno razine kolesterola u krvi niti značajno utječe na rizik od srčanih bolesti.
Zabrinutost zbog sudjelovanja farmaceutske industrije u borbi protiv kolesterola također je izazvala skepticizam. Statini, lijekovi za snižavanje kolesterola, postali su uobičajeni krajem 1990-ih i prerasli u unosno tržište. Prema izvješću iz 2022. godine, očekuje se da će globalno tržište statina do 2027. dosegnuti 15,2 milijarde dolara. Statini se obično koriste za osobe s razinom LDL-a od 190 mg/dL ili više, ili od 70 mg/dL do 189 mg/dL za osobe s dijabetesom ili povišenim kardiovaskularnim rizikom. Međutim, nose nuspojave, što postavlja pitanja o tome nadmašuju li koristi rizike za sve pacijente. Naime, da se vratim na mišljenje Marschall S. Runge, dr. med., dr. sc. (PhD), kardiologa i dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Michiganu koji ukazuje na činjenicu da studije o statinima pokazuju da, iako oni učinkovito snižavaju LDL kolesterol, njihov učinak na smanjenje ukupnog kardiovaskularnog mortaliteta i dalje nije jednoznačan. Osobito je to točno za primarnu prevenciju i niskorizične skupine gdje dio rezultata istraživanja ukazuje da je stvarna korist statina manja nego što se često pretpostavlja (https://www.mdlinx.com/article/statins-havent-stopped-heart-disease-what-will/5402wwwVQtvvKGZc8lKoFB ; https://thennt.com/nnt/statins-for-heart-disease-prevention-without-prior-heart-disease-2/ )
