Prof. Mohammad Marandi objašnjava zašto se Iran odbija sastati s Netanyahuovim marionetama.
U vrlo aktualnom intervjuu uživo s američkim sucem Andrewom Napolitanom u njegovoj emisiji Judging Freedom, iranski profesor Mohammad Marandi – jedan od najpoznatijih iranskih političkih analitičara i dugogodišnji promatrač američko-iranskih odnosa – otvoreno je i opširno govorio o trenutnoj situaciji u Teheranu, neuspjelim pregovorima u Islamabadu i razlozima zašto Islamska Republika ne želi voditi daljnje razgovore s američkom delegacijom pod vodstvom potpredsjednika J. D. Vancea.
Marandi, koji je intervju vodio iz svog stana u iranskoj prijestolnici, prenio je sliku otpornosti, kulturne snage i strateške jasnoće – daleko od zapadnih narativa.
Svakodnevni život u Teheranu tijekom primirja
Profesor Marandi opisao je situaciju u Teheranu kao uglavnom normalnu, iako napetu. Grad je ponovno bio pun ljudi, a trgovine i restorani djelovali su živo. Ipak, nije bilo jasno jesu li kupnje već dosegle predratne razine.
U prethodnim danima mnogi stanovnici ponovno su napustili grad, bojeći se da će se primirje prekinuti i da bi američki predsjednik Trump mogao nastaviti bombardiranja. Međutim, sam Marandi je posljednjih noći primijetio kontinuirano visoku gustoću naseljenosti.
“Broj ljudi koji su napustili grad vjerojatno je manji nego tijekom rata.”
Napolitano je pitao o tipično iranskom fenomenu: Dok bi izraelski građani tražili sklonište tijekom iranskih raketnih napada na Tel Aviv, ljudi u Teheranu bi izlazili na ulice sa zastavama tijekom američkih bombardiranja.
Marandi je to objasnio ukazujući na duboke korijene u šijitskoj kulturi i povijesti imama Huseina, unuka proroka Muhameda.
“Ustao je protiv ugnjetavanja i tiranije – to i danas oblikuje iransko društvo: pravda, otpor protiv tlačitelja i socijalna pravda.”
Tijekom noćnih okupljanja, unatoč eksplozijama, ljudi nisu ni vrištali ni paničarili, već su nastavili pjevati i držali svoje položaje.
“Izvanredan je osjećaj biti među njima.”
Javni skupovi i vojna prisutnost
Sudac je pokazao Reutersu snimku ogromnih gužvi na teheranskom trgu Taj – od oko 20 sati do poslije ponoći, s neprestanim protokom ljudi koji su ulazili i odlazili. Rekao je da su tamo čak i rakete bile javno izložene.
Marandi je potvrdio da se takva okupljanja održavaju na nekoliko lokacija i odražavaju emocionalnu povezanost stanovništva s obranom zemlje.
Istovremeno, komentirao je incident s dva broda u Hormuškom zaljevu, koje su navodno zaustavile iranske snage.
Sumnjao je da je to izravna reakcija na američki napad na iranski brod koji je prevozio mornare i njihove obitelji.
“Iranci su se ukrcali na brodove i vjerojatno ih doveli na svoju obalu – kao odmazdu.”
Pregovori u Islamabadu
Ključna točka razgovora bili su izravni pregovori u Islamabadu prethodnog tjedna, u kojima je Marandi sudjelovao.
Iranska delegacija, koju je predvodio predsjednik parlamenta dr. Bali – uz puna ovlaštenja ajatolaha Hamneija – imala je ovlasti donijeti odluku.
Prema Marandiju, potpredsjednik Vance, Steve Witkoff i Jared Kushner bili su na američkoj strani.
Marandi je opisao kako je Vance obavio nekoliko telefonskih poziva, uključujući i Netanyahua, koji je kasnije javno izjavio da mu se visoki američki dužnosnici svakodnevno javljaju.
“Vrlo čudna rečenica.”
Bilo je jasno da američka strana nije imala ovlasti za donošenje konačne odluke.
Pred kraj dana, Amerikanci su postali teži i iznenada su otkazali razgovore zakazane za sljedeće jutro.
“Nije se činilo ozbiljnim.”
Od tada se komunikacija odvija samo putem posrednika.
Marandi je odlučno odbacio tvrdnju zapadnih medija da iranska vlada ne govori jednim glasom.
“Dr. Arakchi ima puna ovlaštenja. Dosje je u njegovim rukama. Nema neslaganja.”
Spor oko Hormuškog tjesnaca
Marandi je detaljno objasnio vezu s Hormuškim tjesnacem.
Kao dio primirja, Iran je pristao dopustiti prolaz većem broju brodova – uključujući one iz zaljevskih država poput Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, koje su podržavale SAD u ratu.
Međutim, Izrael je prekršio primirje masovnim bombardiranjem Libanona.
Nakon deset dana, sam Izrael je bio prisiljen pristati na prekid vatre, a Iran je želio nastaviti poštovati sporazum.
Trump je, s druge strane, održavao blokadu iranskih luka i Perzijskog zaljeva.
“To je bio jasan prekršaj.”
Iran se potom vratio svojim prethodnim politikama.
“Nije Iran poništio odluku, već je Trump prekršio primirje.”
Ekonomska blokada i globalne posljedice
Marandi je izdao oštro upozorenje o posljedicama američke blokade.
To ne utječe samo na Iran, već na cijelo globalno gospodarstvo. Nestašica nafte, ukapljenog prirodnog plina, gnojiva, helija i petrokemikalija pogoršava se iz minute u minutu.
Cijene hrane i goriva su već porasle.
“Ovo je samo vrh ledenog brijega.”
Ako Trump zaustavi iranski tanker s naftom koji prevozi dva milijuna barela tereta namijenjenog Kini, Iran bi odgovorio zapljenom tankera iz Saudijske Arabije, Emirata, Kuvajta, Bahreina i Katara.
“Bez njihove suradnje, SAD ne bi mogao voditi ovaj rat.”
Iransko strateško suzdržavanje
Unatoč 3400 iranskih žrtava, Iran je ciljao vojne ciljeve i američke objekte, dok je uglavnom izbjegavao civilne žrtve na drugoj strani – za razliku od masovnih izraelskih napada.
“Nitko u Iranu ne želi da ljudi umiru s druge strane Zaljeva. Želimo normalizaciju i otvaranje Hormuškog tjesnaca pod iranskom kontrolom.”
Zašto nema daljnjih sastanaka?
Konačno, Marandi je došao do ključnog pitanja.
Iran je ostao spreman na razgovore, ali SAD su prekršile primirje nastavkom blokade.
“Kako možemo razgovarati o novim obvezama ako ne poštujete stare?”
Nastavak pregovora samo bi potaknuo SAD da i buduće sporazume prekrši.
U Iranu se smatra da Netanyahu ima veći utjecaj na Trumpa nego obrnuto – putem cionističkog lobija i potencijalno kompromitirajućih materijala.
Završne riječi
Marandi je zaključio preporukom knjige Going to Teheran, koja je prije mnogo godina upozoravala na opasnosti sukoba s Iranom.
Sudac Napolitano je završio razgovor s velikom pohvalom:
„Mohammade Marandi, dragi prijatelju, ti si tako intelektualno iskren i osobno hrabar. Hvala ti puno.“
Intervju pruža rijedak izravan uvid u iransku perspektivu – trezvenu, utemeljenu na činjenicama i vođenu dubokim kulturnim uvjerenjem.
To pokazuje zašto Teheran trenutno ne želi voditi daljnje pregovore s američkom delegacijom, koja se iz iranske perspektive u konačnici mora konzultirati s Tel Avivom: zato što je, iz Teheranove perspektive, primirje već prekršeno od strane SAD-a i prava diplomacija zahtijeva nešto drugačije od marionetske politike.
