EU daje 20 milijardi eura za provedbu klimatske politike u zemljama u razvoju.
Dok se većina svijeta postupno okreće od klimatskih prijevara, neke zemlje iskorištavaju priliku za prikupljanje velikih doprinosa od Bruxellesa za politike koje EU i dalje promiče.
Bruxelles danas daje prioritet doprinosima klimatskoj politici, pa ako se, primjerice, netko hvali koliko nam je EU dala, onda znajte da je to uglavnom za vrlo štetne ili besmislene projekte, poput vjetrenjača, biciklističkih staza niotkuda, punjača za električne automobile usred livade ili uvođenja drugih gluposti u okviru klimatske politike.
I nisu samo europske zemlje one u kojima EU financira solarne panele, vjetroturbine i ostale beskorisne stvari. Milijarde idu i zemljama u razvoju za politike o kojima nitko tamo zapravo ne pita.
I to se događa u vrijeme kada kućanstvima u Europi posebno treba pomoć…
Europska unija i nekoliko institucija za financiranje razvoja potpisale su novi fond kojim se želi usmjeriti do 20 milijardi eura privatnog kapitala u održivu infrastrukturu u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Objava dolazi u vrijeme kada je povjerenje među europskim kućanstvima palo na najnižu razinu u više od tri godine.
Instrument, dio Globalne inicijative za zelene obveznice, odobren je u petak u Bruxellesu i usmjeravat će financiranje klimatskih i ekoloških projekata u gospodarstvima s ograničenim pristupom međunarodnim financijskim tržištima.
Prema Europskoj komisiji, fond će ulagati isključivo u “zelene” obveznice izdane na primarnim tržištima, s prednošću za “izdavatelje koji prvi put izdaju obveznice”, tj. vlade, lokalne vlasti i tvrtke koje prvi put ulaze u ovu vrstu financiranja.
Najmanje 20 posto ulaganja ići će u najmanje razvijene zemlje svijeta. Operacije će se provoditi u lokalnim valutama i eurima, s navedenim ciljevima “jačanja lokalnih tržišta kapitala” i “promicanja međunarodne upotrebe” jedinstvene valute, eura.
Fond je usmjeren na do 2 milijarde eura od privatnih europskih investitora, oko 1 milijardu eura od javnog kapitala. Od toga će oko 800 milijuna eura doći od konzorcija znanstvene Europske investicijske banke i drugih europskih razvojnih institucija.
EK će dodati jamstva putem svog Europskog fonda za održivi razvoj plus kako bi smanjila rizik za privatne ulagače. Svakodnevno upravljanje osiguravat će veliki europski upravitelj imovinom, čije ime nije javno navedeno, a koji će se isključivo usredotočiti na kupnju zelenih obveznica s financijski strogim ekološkim standardima.
Inicijativa također uključuje tehničku pomoć za izdavatelje koji žele prvi put dizajnirati i lansirati zelene obveznice te potencijalne bespovratna sredstva usmjerena na kompenzaciju viših troškova financiranja u okruženju stalno rastućih kamatnih stopa.
Potpisivanje dolazi u vrijeme kada europska kućanstva postaju sve zabrinutija za svoje financije.
Vlastita prognoza EK za travanj 2026. pokazuje povjerenje potrošača u EU na minus 19,4 ili minus 20,6, što su najniže vrijednosti u eurozoni od prijelaza 2022./2023. i znatno ispod njihovih dugoročnih prosjeka.
EK pogoršanje dijelom pripisuje geopolitičkim napetostima i rastućim cijenama energije, koje smanjuju kupovnu moć kućanstava.
Istraživanje Boston Consulting Group provedeno na 16.000 potrošača u devet europskih zemalja, objavljeno u srpnju 2025., pokazalo je da je 54 posto njih pesimistično u vezi sa svojom domovinom, što je povećanje od sedam postotnih bodova u odnosu na srpanj 2024.
Oxford Economics je izjavio da očekuje nastavak slabe potrošnje u eurozoni, dok je Ipsos primijetio da je raspoloženje “općenito niže” u cijeloj Europi, s najizraženijim padom u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji i Poljskoj.
Novi fond dio je strategije EU-a pod nazivom Global Gateway, infrastrukturnog programa koji Bruxelles predstavlja kao protutežu kineskoj inicijativi Belt and Road. EK je u okviru te inicijative obećala do 300 milijardi eura kombiniranih javnih i privatnih ulaganja do 2027. godine.
Naglasak fonda na transakcijama denominiranim u eurima također utječe na šire nastojanje EU-a za jedinstvenu međunarodnu valutu, politički prioritet koji EK posljednjih godina aktivnije promovira.
Objava dolazi uoči četvrte Međunarodne konferencije UN-a o financiranju razvoja, zakazane za 30. lipnja i 3. srpnja u Sevilli u Španjolskoj.
Očekuje se da će se ovdje dodijeliti zeleno financiranje privatnim ključem i mobilizacija kapitala za zemlje u razvoju.
Toliko o novoj briselskoj inicijativi. Međutim, samo potpuno nepismena osoba mogla bi je usporediti kao protutežu kineskoj. Razlika je u tome što inicijativa Pojas i put ne uvjetuje financiranje provedbom drastičnih zelenih politika koje su ujedno i destruktivne.
Može se pretpostaviti da će – kao što je tradicionalno – ovi „zeleni“ doprinosi uglavnom ići na povećanje debelih računa čelnika dotičnih zemalja. A, a da ne spominjemo, nekoliko će koliba biti opremljeno solarnim panelima.
To je ista „crna rupa“ kao i milijarde usmjerene Ukrajini…
