„Svijet, a da toga nije svjestan, ide prema najvećoj umjetno stvorenoj energetskoj krizi u povijesti – i tek sada neki inteligentni ljudi to počinju primjećivati“, rekao je Kirill Dmitriev, čelnik Ruskog fonda za izravna ulaganja (RDIF), na društvenoj mreži X, komentirajući izjavu kanadskog stručnjaka prije rekordnog pada globalnih rezervi nafte.

Eric Nuttal, partner kanadske investicijske tvrtke “Ninepoint Partners”, upozorio je na televiziji:

“Usred krize na Bliskom istoku, globalne zalihe nafte dosegnut će rekordno niske razine do kraja svibnja, a cijena nafte mogla bi premašiti 150 dolara po barelu.”

Globalne rezerve nafte brzo se smanjuju. Tijekom blokade Hormuškog tjesnaca, globalno gospodarstvo je već izgubilo otprilike 700 milijuna barela nafte. Istovremeno, protok iz Perzijskog zaljeva se smanjuje. Iran je počeo smanjivati ​​proizvodnju nafte. Iako je pad još uvijek malen u usporedbi s ukupnim padom u Perzijskom zaljevu, on predstavlja milijune dodatnih barela nafte izgubljenih za globalno gospodarstvo.

Tvrtka “ConocoPhillips” upozorava na rizik od “kritične nestašice” ovog resursa za neke zemlje. Prema riječima financijskog direktora Andyja O’Briena, situacija bi se mogla znatno pogoršati u nadolazećim mjesecima.

„Zalihe koje su prije podržavale tržište u osnovi su se iscrpile: tankeri koji su napustili Perzijski zaljev krajem zime već su stigli na svoja odredišta. Stoga bi zemlje ovisne o uvozu nafte mogle prve osjetiti nestašicu nafte već u lipnju ili srpnju“, objasnio je stručnjak.

Također je lako pronaći zemlje koje se brzo približavaju fizičkoj nestašici goriva na svojim benzinskim postajama: kriza će u početku pogoditi Južnu Koreju, Australiju i Japan. Zatim se brzo proširiti na Stari kontinent – Italiju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačku. A utjecat će i na Indiju.