Službeno, to je samo studija. U praksi funkcionira kao strateški priručnik: nova analiza Europske komisije o porezu na bogatstvo pokazuje gdje se u budućnosti mogu poduzeti mjere kako bi se iz privatne imovine izvuklo više novca.

Naglasak je na pet kategorija:

• Porez na neto bogatstvo
• Porez na nerealiziranu dobit
• Porez na dohodak od kapitala
• Porez na nasljedstvo i darove
• Porez na odlazak

To je tehnička razina. Politička poruka leži ispod toga.

Pristup točno u trenutku kada se imovina premješta

Upečatljivo je gdje studija postaje posebno detaljna:

u slučaju nasljedstva i pri odlasku.

To su trenuci kada bogatstvo mijenja vlasnika – ili napušta zemlju. I upravo ovdje analiza identificira najveće poluge:

• Nasljedstvo se smatra teškim za izbjegavanje i pouzdano oporezivim.
• Izlazni porezi imaju za cilj spriječiti izbjegavanje oporezivanja kapitala.

Drugim riječima:

Fokus nije na trenutnoj imovini – već na trenucima kada se imovina prenosi ili stavlja na sigurno.

Više transparentnosti, više kontrole

Da bi takvi modeli funkcionirali, potrebna je jedna stvar: podaci.

Studija otvoreno govori o:

• Bolji registri imovine
• Intenzivnija razmjena podataka
• Točna procjena vrijednosti nekretnine
• Digitalno praćenje kretanja kapitala

To zvuči kao papirologija – ali uglavnom znači:

veći uvid države u strukture privatnog bogatstva.

Dobro poznati problem – i novo rješenje

Sama EU priznaje da postojeći porezi na bogatstvo do sada često nisu puno donijeli:

• Previše složeno
• Previše iznimaka
• Previše mreža