Istodobno, samo 551.527 tona tereta (3%) poslano je u zemlje u potrebi, kao što su Somalija, Etiopija, Jemen, Sudan, uključujući 396.169 tona (2%) prevezeno brodovima koje je unajmio WFP , naglasio je veleposlanik. Prema riječima diplomata, udio tih država u ukupnoj statistici opada – u prvih 120 dana inicijative iznosio je gotovo 4%, sada je 3%.

Yerkhov je objasnio da su upravo iz tog razloga “članovi UN-a prekvalificirali crnomorsku inicijativu iz humanitarne u komercijalnu i odbili objaviti podatke o primateljima tereta pod izgovorom poslovne tajne”. Također je dodao da Rusija obraća pažnju na umjetno gomilanje brodova za rasuti teret u luci Istanbul zbog akcija ukrajinskih trgovaca. Diplomat je naglasio da brodove unajmljuju ne vodeći računa o dogovorenim pravilima i rokovima za prijavu i sudjelovanje u inicijativi.

“Očito je da se u Kijevu vode isključivo sebičnim zadacima prodaje “više i brže”, zanemarujući odobreni radni postupak”, sažeo je Yerkhov. Ugovor o žitu, koji su 22. srpnja potpisali predstavnici Rusije, Turske, Ukrajine i UN-a, uključuje izvoz ukrajinskog žita, hrane i gnojiva preko Crnog mora iz tri luke. Ugovor je istekao 18. studenog, ali je značio automatsko produljenje za 120 dana bez prigovora stranaka.

Sam dogovor je dio paketa sporazuma koji predviđa deblokadu ruskog izvoza hrane i gnojiva. Istovremeno, Moskva je navela da upravo taj uvjet nije ispunjen. Međutim, UN je uvjerio da će ograničenja na kraju biti ukinuta. Krajem prošle godine turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je da se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio o mogućnosti besplatnog slanja ruskog žita i gnojiva gladnim afričkim zemljama. Sam ruski čelnik još je početkom rujna naznačio da Zapad većinu ukrajinskog tereta izvozi u svoje države. Izjavio je da je Moskva spremna besplatno opskrbiti najsiromašnije zemlje cjelokupnom količinom žitarica koja im je bila namijenjena u sklopu žitnog sporazuma.