Implantabilna sučelja mozga i računala su stigla i predstavljaju ogroman korak prema distopijskom društvu “digitalnog zatvora” koje nam elita sprema

Implantabilna sučelja mozga i računala su stigla i predstavljaju ogroman korak prema distopijskom društvu “digitalnog zatvora” koje nam elita sprema

Implantabilna sučelja mozga i računala su stigla i predstavljaju ogroman korak prema distopijskom društvu “digitalnog zatvora” koje nam elita sprema.

Bi li to bio raj da vam je mozak spojen na internet 24 sata dnevno, ili bi osjećali kao da ste u paklu? Danas se čini da je veliki dio stanovništva većinu vremena prikovan za svoje telefone ili računala. Ali uskoro će implantabilna sučelja mozga i računala držati ove ljude stalno povezanima s njihovim uređajima. Apple je surađivao s misterioznom tehnološkom tvrtkom pod nazivom Synchron kako bi razvio “moždani implantat koji će korisnicima omogućiti upravljanje digitalnim uređajima s razmišljanjem” …

Zamislite da možete kontrolirati iPhone ili MacBook samo svojim mislima. Možda zvuči nategnuto, ali Appleova najnovija suradnja sugerira da je bliže nego što mislimo.

Tehnološki div surađuje s neurotehnološkom tvrtkom Synchron kako bi razvio moždani implantat koji će korisnicima omogućiti upravljanje digitalnim uređajima razmišljanjem – bez tipkanja, dodirivanja ili prevlačenja prstom.

Zanimljivo je da se navodi da su Jeff Bezos i Bill Gates povezani sa Synchronom… 

Prema Wall Street Journalu, Apple na projektu surađuje sa Synchronom, privatnom tvrtkom iz New Yorka koju podržavaju Jeff Bezos i Bill Gates. Očekuje se da će sučelje mozak-računalo , ili BCI, značajno porasti u nadolazećim desetljećima. Možda najznačajniji igrač u ovom prostoru je Elon Muskov Neuralink, koji je u siječnju uspješno implantirao uređaje u tri osobe.

Za razliku od Neuralinkovog sučelja mozak-računalo, Synchronov uređaj zapravo nije implantiran u mozak.

Nalazi se na vrhu mozga

Za razliku od Neuralinkovog N1 implantata, Synchronov uređaj nalik stentu, Stentrode, implantira se na vrh mozga, a ne u njega, što korisnicima omogućuje izbjegavanje invazivnog postupka implantacije otvorenog mozga. Nakon što je postavljen, Stentrode radi pomoću elektroda koje očitavaju moždane signale i prevode ih u navigaciju i odabir ikona na zaslonu.

Synchronov uređaj se postavlja na mozak implantiranjem u jugularnu venu, a zatim se usmjerava „do krvne žile blizu motornog korteksa mozga“ …

U središtu ovog otkrića je tehnologija poznata kao sučelje mozak-računalo (BCI). Ovaj sustav omogućuje osobi da kontrolira uređaj koristeći aktivnost mozga, bez potrebe za pomicanjem mišića. Synchronov uređaj, Stentrode, implantira se kroz jugularnu venu i kreće se do krvne žile u blizini motornog korteksa mozga.

„Ovo je revolucionarno“, rekao je Tom Oxley, izvršni direktor tvrtke Synchron. „Koristimo krvne žile kao prirodnu autocestu do mozga i opskrbljujemo ih elektrodama koje bilježe aktivnost. Ta platforma postaje svojevrsni Bluetooth za vaš mozak, da tako kažem, omogućujući vam upravljanje uređajem bez potrebe za tipkovnicom ili mišem.“

Mnogi će ovo smatrati ugodnijim od operacije otvorenog mozga potrebne za druga sučelja mozga i računala.

Naravno, ni pod kojim uvjetima neću dopustiti nikome da mi išta ugradi, a siguran sam da se većina vas osjeća potpuno isto.

Ali evo kamo to vodi.

Cilj je stvoriti distopijsko društvo “digitalnog zatvora” u kojem je što više ljudi spojeno na internet što je dulje moguće.

Čak i ako odlučite ne sudjelovati, ne možete tome pobjeći.

Rečeno nam je da će uskoro milijuni ljudi nositi AI naočale koje će neprestano prikupljati informacije o svima i svemu na što upere prst…

Prava revolucija – i prava prijetnja – leži u onome što slijedi: Metine AI naočale. Sunčane naočale, naočale, kako god ih želite nazvati – izgledaju kao nešto iz znanstvenofantastičnog filma. Ali oni su stvarni i oni su tu. Uskoro će milijuni, možda deseci milijuna, ljudi hodati s njima. A možda toga niste ni svjesni.

Ovo nisu samo bilo kakve igračke. Oni su alati – i oružje. Sastoje se od kamere, mikrofona, AI sučelja i pristupa internetu, a sve je diskretno ugrađeno u naočale. Mogu prepoznavati lica, interpretirati jezik, prikazivati ​​informacije u stvarnom vremenu i prikupljati ogromne količine podataka dok njihovi vlasnici jednostavno hodaju ulicom. Mogu šaptati detaljne sažetke o strancu u podzemnoj željeznici, prevoditi strane jezike u stvarnom vremenu, predlagati redove za preuzimanje, snimati interakcije bez dopuštenja i prikazivati ​​recenzije restorana prije nego što uopće pogledate jelovnik.

Sve se to događa bez da morate podizati slušalicu ili tipkati ijednu riječ. Ove naočale ne gledaju samo na svijet. On interpretira, filtrira i prepisuje svijet punom snagom Metinih algoritama iza objektiva. A ako mislite da ste sigurni jer ne nosite naočale, razmislite ponovno, jer će ih ljudi koji ih nose neizbježno usmjeriti prema vama.

Možete li zamisliti kako će naše društvo izgledati kad dođemo do te faze?

Kamere i mikrofoni spojeni na internet bit će neprestano usmjereni prema svima i svemu.

Privatnost će u biti – biti stvar prošlosti.

Naravno, to je upravo ono što elita želi.

Oni zamišljaju vrijeme kada će „digitalni svijet“ biti važniji od „stvarnog svijeta“.

I također predviđaju vrijeme kada će se gotovo sva trgovina obavljati digitalnim valutama …

Philip Lane, glavni ekonomist Europske središnje banke, nedavno je naglasio potrebu za razvojem digitalnog eura – poznatog i kao digitalna valuta središnje banke (CBDC) – kako bi se natjecao sa stabilnim kriptovalutama poput Tethera i elektroničkim sustavima plaćanja koje su razvile američke tehnološke tvrtke, poput Google Paya i Apple Paya. Nezadovoljne ukidanjem gotovine, cilj središnjih banaka sada je eliminirati sve konkurentske elektroničke sustave plaćanja.

Spavajući se probijamo u svijet digitalnih valuta, bez ikakve vladine prisile. Kao 51-godišnji pripadnik generacije X, nosim puno gotovine. Predajem osobne financije na lokalnom sveučilištu i nedavno sam pitao grupu od oko 30 studenata ima li tko od njih gotovine kod sebe. Nitko nije imao ni jednu novčanicu ni novčić u džepu. Koriste debitne kartice, kreditne kartice, Venmo i Apple Pay. Ispada da je korištenje gotovine među osobama u dobi od 18 do 24 godine palo s 28 posto na 13 posto u posljednjih pet godina. Većina ljudi smatra elektronička plaćanja praktičnima, iako istraživanja pokazuju da ljudi troše 12 do 18 posto više kada koriste kreditnu karticu nego kada plaćaju gotovinom. Ako vlada pokuša uvesti digitalni dolar, otpor će biti mali.

U takvom sustavu, tiranske vlade bi mogle pregledavati, pratiti, kontrolirati i upravljati svim transakcijama.

Ako stvarate probleme, vaše „digitalne privilegije“ mogu biti suspendirane ili vam čak može biti potpuno zabranjen pristup sustavu.

Kako biste onda preživjeli da ne biste mogli kupovati, prodavati, naći posao ili imati bankovni račun?

Živimo u vrlo čudnim vremenima i ‘digitalni zatvor’ koji se gradi oko nas postaje svakim danom sve opresivniji.

Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp