Musk potvrđuje da će umjetna inteligencija istisnuti milijune radnih mjesta, osnovni dohodak trebao bi to nadoknaditi, ali stvari bi mogle postati još gore.
Elon Musk prikazuje budućnost koja zvuči gotovo rajski: umjetna superinteligencija i milijarde robota preuzimaju sve veći dio rada, proizvode robu i usluge u izobilju – a ljudi ne dobivaju samo temeljni dohodak, nego „univerzalni visoki dohodak“.
Na jednom nedavnom događaju Musk je objasnio da je najvjerojatniji ishod revolucije umjetne inteligencije „doba izobilja“. Roboti i superinteligencija mogli bi svakom čovjeku omogućiti i zdravstvenu skrb koja bi bila bolja od one koju si danas mogu priuštiti čak i milijarderi. Aktualna izvješća o tom događaju potvrđuju te izjave.
🚨Musk steht neben Trump und erklärt, dass KI und Superintelligenz unsere Arbeitswelt radikal verändern werden – gleichzeitig stellt er ein „universelles hohes Einkommen“ für die Zukunft in Aussicht.
— Don (@Donuncutschweiz) September 30, 2026
Parallel treiben Staaten und Finanzsysteme digitales Geld, digitale… pic.twitter.com/DLY1h6b0iL
Ta predodžba nije nova. Musk već mjesecima govori o tome da bi umjetna inteligencija i robotika mogle stvoriti toliko golemu produktivnost da bi univerzalni visoki dohodak postao moguć. U ožujku je čak izjavio da će se ljudima na kraju jednostavno moći davati novac, jer će proizvodnja robe i usluga višestruko nadmašivati količinu novca.
Pitanje na koje Musk ne odgovara
No iza te vizije krije se ključno pitanje:
Tko isplaćuje taj univerzalni dohodak – i pod kojim uvjetima?
Musk izričito ne kaže da bi takav dohodak trebao biti digitalan, programibilan ili povezan s politički odnosno društveno poželjnim ponašanjem. Za to u njegovim izjavama nema dokaza.
Ali upravo zato vrijedi to pitanje postaviti već danas. Ako milijuni ljudi jednog dana doista izgube svoj klasični posao zbog umjetne inteligencije i robota, a njihova egzistencija umjesto toga bude ovisila o univerzalnom dohotku koji organizira država ili netko drugi, nastaje potpuno nova ovisnost.
A ako bi se taj dohodak jednog dana isplaćivao isključivo digitalno, tehnički bi bili zamislivi i određeni uvjeti. Tko odlučuje o pristupu? Može li se isplata blokirati? Bi li se određena potrošnja mogla ograničiti? Bi li buduća država mogla povezati primanje naknada s određenim uvjetima?
To je trenutačno spekulacija – ali tehnički bi takav sustav načelno bio zamisliv.
Od temeljnog dohotka do instrumenta kontrole?
Upravo se ovdje Muskove vizije budućnosti dotiču onih upozorenja koja su se dugo brzo svrstavala u kategoriju „teorija zavjere“: u velikoj mjeri automatizirano društvo u kojem klasični rad gubi na važnosti, isplate se vrše digitalno, a pojedinačni građanin postaje sve ovisniji o centralno upravljanim sustavima.
To ne znači da će se takav scenarij ostvariti. I izričito ne znači da Musk zagovara takav sustav kontrole.
Njegova vlastita predodžba ide upravo u suprotnom smjeru: izobilje, pad cijena i naposljetku čak svijet u kojem novac možda više gotovo uopće neće imati značenje. U jednom intervjuu iz rujna Musk je ponovno rekao da očekuje praktički univerzalni visoki dohodak te da čak smatra mogućim da novac dugoročno više neće imati odlučujuću ulogu.
No između te utopije i njezine političke provedbe postoji golema praznina.
Ključno pitanje nije samo: Koliko ćemo dobivati?
Ako umjetna inteligencija i roboti doista zamijene velik dio ljudskog rada, politička rasprava stoga se neće voditi samo oko toga hoće li ljudi dobivati temeljni dohodak.
Odlučujuće će biti tko kontrolira sustav.
Jer univerzalni dohodak može biti instrument ekonomske slobode. U kombinaciji s potpuno digitaliziranim i centralno kontroliranim sustavima plaćanja, teoretski bi, međutim, mogao postati i moćan instrument društvenog upravljanja.
Musk obećava budućnost izobilja. No ključno je pitanje: Hoće li ljudi u toj budućnosti biti neovisniji – ili će više nego ikad ovisiti o sustavu koji im svakog mjeseca uplaćuje novac?
Upravo o tome trebalo bi razgovarati prije nego što tehnička infrastruktura već bude izgrađena.
