Prvi komercijalni moždani čip na svijetu: Kina otvara vrata fuziji čovjeka i stroja.
Dok Elon Muskov Neuralink dominira naslovnicama, Kina je očito tiho stekla povijesnu prednost. Prema New York Postu, zemlja posjeduje prvo komercijalno odobreno sučelje za mozak i računalo na svijetu sa svojim NEO čipom za mozak. Ono što je službeno započelo kao pomoć paraliziranima na kraju bi se moglo razviti u jednu od najznačajnijih tehnologija 21. stoljeća.
Službeno, tehnologija se smatra medicinskim probojem. Implantat je namijenjen pomoći osobama s paralizom da kontroliraju računala, proteze ili druge uređaje jednostavnim razmišljanjem o njima. No, iza priča o uspjehu krije se razvoj koji seže daleko izvan medicine.
Pravo pitanje nije mogu li moždani čipovi pomoći bolesnima. Pravo pitanje je: Što se događa kada se ista tehnologija jednog dana koristi kod zdravih ljudi?
Dok pametni telefoni danas prate naše kretanje, kontakte, kupnje i upite pretraživanja, sučelja mozga i računala u budućnosti bi mogla omogućiti pristup najintimnijem od svih izvora informacija – samoj ljudskoj misli.
Kina nije samo dostigla tehnološku prekretnicu, već je možda i otvorila sljedeću fazu globalne borbe za moć. Tko god kontrolira infrastrukturu za moždane čipove, u budućnosti će kontrolirati ne samo podatke, već potencijalno i izravno sučelje između ljudi i strojeva.
Posebno je vrijedno napomenuti da je Kina napravila ovaj korak prije SAD-a. Prije samo nekoliko mjeseci, Neuralink se smatrao neospornim liderom. Sada Peking ima prvi komercijalni sustav, šaljući jasan signal: utrka za umjetnom inteligencijom ne završava podatkovnim centrima i algoritmima – proteže se sve do ljudskog mozga.
Kritičari ovo vide kao početak razvoja koji bi dugoročno mogao imati dalekosežne društvene posljedice. Tko je vlasnik podataka na moždanom čipu? Tko kontrolira softver? Tko odlučuje o ažuriranjima, sigurnosnim standardima ili pristupu neuronskim informacijama?
Povijest pokazuje da tehnologije rijetko ostaju unutar svoje izvorne namjene. Internet je razvijen za istraživanje, a sada služi kao globalna mreža za nadzor i oglašavanje. Pametni telefoni prodavali su se kao komunikacijski alati i evoluirali su u prijenosne uređaje za praćenje. S moždanim čipovima posljedice bi mogle biti znatno veće.
Pravi proboj, dakle, nije to što paralizirani pacijent može pomicati kursor. Pravi proboj je to što se prvi put stvara komercijalna infrastruktura koja omogućuje izravnu vezu između ljudskog mozga i digitalnih sustava.
Ključno pitanje za budućnost stoga nije hoće li moždani čipovi funkcionirati.
Ključno pitanje je: Tko će imati moć nad sučeljem između ljudi i strojeva?
Cijeli, neuređeni intervju na engleskom jeziku možete pogledati izravno putem službenog YouTube kanala parlamentarne skupine: John Mearsheimer: Geopolitics Uncensored .
