svjetski poznati računalni znanstvenik oglasio je uzbunu zbog rastuće prijetnje koju predstavlja uspon tehnologije umjetne inteligencije (AI).
Dok tvrtke diljem svijeta pokušavaju smanjiti troškove zamjenom svoje ljudske radne snage strojevima koje pokreće umjetna inteligencija, neke od prijetnji društvu već su jasne mnogima.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da prijetnja ljudskoj civilizaciji nadilazi gubitak radnih mjesta.
U revolucionarnom istraživanju provedenom ranije ove godine, više od polovice od 2778 ispitanih istraživača izrazilo je zabrinutost zbog egzistencijalne prijetnje koju predstavlja nadljudska umjetna inteligencija. Istraživanje je ukazalo na pet posto šanse da bi se čovječanstvo moglo suočiti s izumiranjem ili drugim “izuzetno lošim ishodima” zbog uspona superinteligentnih AI sustava.
Jedan od istaknutih uzbunjivača je Roman Yampolskiy.
Yampolskiy je cijenjena osoba u istraživanju umjetne inteligencije i vodeći predavač računalnih znanosti na Sveučilištu Louisville.
U emisiji “Lex Fridman Podcast”, Yampolskiy je dao uznemirujuću prognozu.
Upozorava da njegovi izračuni pokazuju 99,9 posto vjerojatnosti da bi umjetna inteligencija mogla izbrisati čovječanstvo u sljedećih 100 godina.
“Stvaranje opće superinteligencije ne može dugoročno dobro završiti za čovječanstvo”, upozorio je Yampolskiy. “Najbolja strategija bi jednostavno mogla biti ne uključiti se u ovu potencijalno opasnu igru.”
Yampolskiy je također ukazao na postojeće probleme s trenutnim glavnim jezičnim modelima, navodeći njihovu sklonost pogreškama i osjetljivost na manipulaciju kao dokaz potencijalnih budućih rizika. Yampolskiy je rekao: “
“Greške su već učinjene; ti su sustavi probijeni i korišteni na načine koje programeri nisu predvidjeli,” istaknuo je.
Nadalje, Yampolskiy je sugerirao da bi superinteligentna umjetna inteligencija mogla osmisliti nepredvidive metode za postizanje destruktivnih ciljeva.
Kao takav, on upozorava da se čovječanstvo suočava s izazovima koje možda čak i ne prepoznajemo kao prijetnje dok ne bude prekasno.
Priznaje da šansa da umjetna inteligencija dovede do izumiranja čovječanstva nije 100 posto.
Ipak, upozorava da je rizik alarmantno visok.
Ilustrirajući stalni izazov upravljanja sustavom koji je sposoban donositi milijarde odluka u sekundi tijekom mnogo godina, on primjećuje:
“Čak i kad se naši resursi eksponencijalno povećavaju, rizik nikada u potpunosti ne nestaje.”
Brzi razvoj umjetne inteligencije već je revolucionirao različite aspekte ljudskog života. Osobito na radnom mjestu. Dok umjetna inteligencija obećava veću učinkovitost i inovativnost, ona također predstavlja prijetnju mnogim profesijama.
Sve veća uporaba umjetne inteligencije u raznim sektorima potencijalno će dovesti do široke nezaposlenosti. Međutim, ova zabrinutost nije samo budući scenarij. Nekoliko je tvrtki već počelo otpuštati zaposlenike zbog učinkovitosti umjetne inteligencije.
Procjenjuje se da se do 2024. očekuje 44 posto otkaza zbog umjetne inteligencije.
Jedna od najvećih prijetnji radnoj snazi je automatizacija rutinskih i ponavljajućih zadataka. Sustavi umjetne inteligencije mogu zamijeniti uloge koje zahtijevaju standardizirane zadatke. Korištenje tehnologije brzo se širi u proizvodnom i administrativnom sektoru.
Strojevi opremljeni umjetnom inteligencijom mogu obavljati te zadatke brže i točnije od ljudi. Također im nije potreban zastoj zbog pauza, godišnjih odmora ili bolesti i mogu raditi 24/7. To već dovodi do gubitka radnih mjesta u tim sektorima.
Nekoliko drugih sektora također je ugroženo umjetnom inteligencijom, uključujući kreativne poslove.
Softver AI koji može stvarati umjetnička djela, skladati glazbu ili pisati vijesti mogao bi zamijeniti ljudske umjetnike i novinare. Uspjeh tehnologije u oponašanju ljudske kreativnosti predstavlja ozbiljan izazov.
Tvrtke koje usvoje AI tehnologiju mogu smanjiti svoju potražnju za ljudskim radnicima. Umjesto toga, odlučit će se za jeftinije i učinkovitije sustave automatizacije, što će smanjiti tradicionalno zapošljavanje.
Unatoč učinkovitosti koju AI donosi, prisutnost inteligentnih strojeva predstavlja izazov za socijalizaciju i ljudsku interakciju.
Poslovi koji zahtijevaju empatiju, osjetljivost na društveni kontekst i komunikacijske vještine mogu biti manje prikladni za automatizaciju. Međutim, te su kvalitete i dalje presudne za uspjeh mnogih profesija.
Kako bi podučili radnike koji su izloženi automatizaciji novim vještinama, vlade, obrazovne institucije i tvrtke moraju surađivati na programima obuke. Stručnjaci sugeriraju da bi fokus trebao biti na razvoju ljudskih vještina.
Stručnjaci sugeriraju da bi fokusiranje na razvoj ljudskih vještina kao što su kreativnost, emocionalna inteligencija i vještine rješavanja problema pomoglo zaposlenicima da se natječu u eri umjetne inteligencije.
Očuvanje poslova koje je teško automatizirati još je jedna strategija za ublažavanje negativnog utjecaja umjetne inteligencije na zapošljavanje.
Neka zanimanja mogu biti otpornija na automatizaciju umjetne inteligencije, posebno ona koja zahtijevaju interpersonalnu inteligenciju, kreativne vještine i moralnu prosudbu. Kako bi zaštitile ljudska radna mjesta, vlade moraju aktivno razvijati politike koje podržavaju prilagodbu društva promjenama koje pokreće umjetna inteligencija. Takve bi politike trebale uključivati propise koji osiguravaju zaštitu radnika.
Integracija AI tehnologije u radno mjesto na način koji podržava suradnju čovjeka i stroja je pozitivan pristup. Zaposlenici mogu surađivati sa sustavima umjetne inteligencije kako bi potaknuli produktivnost i inovacije, zadržavajući svoju ključnu ulogu u donošenju složenih odluka.
Međutim, ostaje za vidjeti hoće li se tvrtke koje imaju koristi od nižih režijskih troškova zbog radne snage vođene umjetnom inteligencijom složiti s time.
