Jesimo li uopće svjesni koliko daleko ide kontrola nad nama?
Nova umjetna inteligencija nazvana Centaur izaziva pomutnju: Može predvidjeti ljudsko ponašanje s neviđenom preciznošću.
Koliko je opasna ova tehnologija? Uostalom, postoji veliki potencijal za zlouporabu u smjeru “transparentnog čovjeka”.
Njemački i američki znanstvenici stvorili su sustav umjetne inteligencije pod nazivom Centaur. Navodno je ovaj program sposoban predviđati ljudske odluke u psihološkim eksperimentima bolje od bilo kojeg dosad poznatog modela.
To je omogućeno opskrbljivanjem umjetne inteligencije podacima od preko 60 000 ljudi i više od 10 milijuna odluka koje su donijeli.
Koristeći ovo bogatstvo podataka, Centaur, koji se temelji na Metinom jezičnom modelu Llama 3.1, može prepoznati obrasce. To znači da može “vidjeti” kako razmišljamo, učimo i biramo. I ne samo u poznatim situacijama, već i u potpuno novim, kako su znanstvenici objavili u svom radu u časopisu Nature. AI sustav naučio je ne samo analizirati igre preuzimanja rizika, već i moralne dileme i logičko zaključivanje. Čak i kada se zadatak promijenio, umjetna inteligencija je mogla točno predvidjeti kako će ljudi odlučiti.
Centaur – An AI That Thinks Like Us 🧠
— Helmholtz Munich | @HelmholtzMunich (@HelmholtzMunich) July 2, 2025
Researchers at #HelmholtzMunich have developed an artificial intelligence model that simulates human decision-making with remarkable precision.
👉 https://t.co/zCh0RWyMzh
🤖 The language model – called Centaur – was trained on over ten… pic.twitter.com/3CKiHvwFbs
Međutim, to nipošto nije sve. Znanstvenici su otkrili da unutarnji procesi umjetne inteligencije sve više nalikuju onima u ljudskom mozgu. Bez eksplicitnih uputa, Centaur je razvio neuronske obrasce koji su odgovarali snimkama ljudskog mozga. Stoga bi se moglo reći da umjetna inteligencija nije samo naučila kako ljudi donose odluke, već se i prilagodila u skladu s tim.
Opasnost od zloupotrebe moći
Mogućnosti koje proizlaze iz ovog razvoja su ogromne. Marketing, obrazovanje, medicina – takvi sustavi mogli bi se koristiti svugdje za analizu i utjecaj na ljudsko ponašanje. Ali upravo tu leži opasnost: svatko tko ima pristup takvim alatima može ciljano kontrolirati, manipulirati i pratiti ljude.
Iako znanstvenici naglašavaju svoju etičku odgovornost i otvorenost svog rada, povijest pokazuje da mnogi tehnološki napredci ne služe uvijek dobrim svrhama. Vlade i korporacije mogle bi zloupotrijebiti Centaur i slične sustave za praćenje građana, kontrolu ponašanja potrošača ili utjecaj na politička mišljenja.
Istraživači ovo vide kao priliku za bolje razumijevanje temelja misli i stjecanje novih znanstvenih uvida. Ali rizici su očiti: Što nas strojevi bolje razumiju, to im je lakše predviđati – a time i manipulirati. Je li ovo svijet u kojem želimo živjeti?
