Sve veća upotreba umjetne inteligencije u tvrtkama mogla bi stajati milijune radnih mjesta, prema britanskom think tanku. To posebno utječe na poslove s jednostavnijim zadacima koji se lako automatiziraju. Postoje upozorenja o apokalipsi poslova. Ali što je s prilikama i gotovo neizbježnom AI revolucijom u nadolazećim godinama? Kina već čini veliki napredak u tom pogledu.
Od pompe ChatGPT-a, sve više i više generativnih AI modela dolazi na tržište. Ovih dana to više nisu samo AI chatbotovi, već i programi koji koriste tekstualne naredbe (“upitne”) za izradu slika, grafika pa čak i videa. Također je već došlo do velikog napretka u kodiranju i programiranju aplikacija i alata. Ali to nije sve.
Programeri AI-a već su razvili AI pomoćnike za računovodstvo, savjetovanje, marketing, korisničku službu, porezno savjetovanje i odjel prodaje. Daljnji razvoj ovih alata se nastavlja, postaju sve precizniji i opsežniji – i stoga prijetnja mnogim poslovima. Sada govorimo o tisućama različitih AI alata koji mogu zamijeniti ljudski rad.
Britanski institut za istraživanje javnih politika (IPPR) ispitao je potencijalni utjecaj korištenja umjetne inteligencije na britansko tržište rada. Think tank sada navodi u izvješću da bi do osam milijuna poslova moglo zastarjeti korištenjem umjetne inteligencije samo u Ujedinjenom Kraljevstvu. Osobito bi mogle biti nerazmjerno pogođene žene, mlađi zaposlenici i zaposlenici na niže plaćenim pozicijama. Osobito bi se u budućnosti mogli ukinuti početni poslovi, honorarni i administrativni poslovi.
IPPR je ispitao ukupno 22.000 zadataka koje obavljaju zaposlenici u gospodarstvu i utvrdio da se jedanaest posto njih već može automatizirati korištenjem umjetne inteligencije. Ako se performanse umjetne inteligencije uskoro poboljšaju, moglo bi se zamijeniti do 59 posto svih ljudskih zadataka. No, kao rezultat takozvane “AI revolucije”, sve je veći broj novih poslova u tim područjima, tako da se transformacija svijeta rada čini gotovo neizbježnom.
I u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj sljedećih će godina biti sličnih potresa na tržištu rada. Preokreti za koje studenti nisu spremni, iako bi bili vrlo važni. Samo kao poticaj: u Kini je već nekoliko godina procvat AI obrazovanja, dok u ovoj zemlji ljudi radije raspravljaju o transrodnim toaletima u školama. AI se tamo koristi već neko vrijeme i također igra sve veću ulogu u obrazovanju učenika i studenata sa svojim tečajevima. To će također imati utjecaja na globalni gospodarski razvoj u narednim desetljećima.
U Europi pak dominira strah od tehnologije. Stari političari zastarjelog načina razmišljanja koji se boje promjena jednako su mala pomoć kao i sindikati i druge organizacije civilnog društva koje se brinu za svoje sinekure. Čak i ako znamo da su takve promjene neizbježne, one se namjerno ignoriraju (također kao rezultat krutih struktura), čime se ekonomska budućnost dovodi u opasnost. Može se pretpostaviti da će AI revolucija imati sličan golemi utjecaj na gospodarstvo i društvo kao industrijska revolucija. No, želimo li doista vodstvo prepustiti Kinezima?
