Putnike koji nisu iz EU vlasti bi testirale na aerodromima i trajektnim lukama prije nego što im se odobri ulazak u EU.

Sustav bi koristio kamere opremljene softverom umjetne inteligencije koji automatski otkriva  da li je određena osoba iskrena ili ne. Dok bi putnici ispunjavali svoje formulare za ulazak u EU i rješavali ostale formalnosti, umjetna inteligencija bi analizirala njihove pokrete očiju, njihovu mimiku lica i njihovo ponašanje, odnosno govor tijela po čemu bi se donosila odluka o njihovoj iskrenosti.

Ako bi kamera kojim slučajem pokazala da neki putnik po gore spomenutim parametrima nije iskren, odnosno da laže, softver će poslati upozorenje službeniku za imigraciju koji će potom tog putnika istražiti.

U posljednjih nekoliko godina, tehnologija je već uspješno testirana u ispitivanjima koje su provele zemlje EU. Putem iBorderCtrl i TRESPASS-a, dakle dva takva ispitivanja, istraživali su kako da se napravi automatiziran sustav granične kontrole. Testirano je nekoliko karakteristika, uključujući nove testove detektora laži s AI.

Također su razmatrali koristiti funkciju u kojoj softver umjetne inteligencije skenira naloge putnika na društvenim mrežama prije nego što im se odobri ulazak.

Sustav bi analizirao objave i profile na društvenim mrežama kako bi identificirao i detektirao stavove neke osobe ili ponašanje koje ne bi bilo dobrodošlo u globalističkom okruženju. Nevjerojatno koliko daleko ide želja globalista za kontrolom ljudi, a društvene mreže su mjesta gdje se svatko sam otkriva pa će im to znatno olakšati posao, ukoliko se odluče služiti njima kao mjerilom za ulazak u tzv. ‘globalizirani svijet’.

Kritičar sheme detekcije laži je njemački član Europskog parlamenta (EP) Patrick Breyer.

Govoreći za Daily Mail, Breyer je upozorio da je tehnologija “pseudoznanost” koja prijeti profilirati pogrešne ljude na pogrešan način. “To će diskriminirati svakoga tko je invalid ili ima anksioznu osobnost. Neće uspjeti”, rekao je Breyer.

Ako EU odluči implementirati detekciju laži temeljenu na umjetnoj inteligenciji, ona će vjerojatno biti uvedena kao dio novog sustava ulaska i izlaska (EES). EES bi trebao stupiti na snagu 6. listopada ove godine.

Novi EES sustav zamijenit će postupak stavljanja pečata u putovnicu tako što će se strani putnici prijaviti za ulazak putem samouslužnih kioska. Ti će kiosci prikupljati biometrijske podatke putnika, uključujući njihove otiske prstiju i slike lica.

Podaci prikupljeni sustavom na kraju će biti pohranjeni u Common Identity Archive (CIR).

CIR je ogromna baza podataka koju je izgradila EU. Baza će moći pohraniti biometrijske datoteke o 300 milijuna pojedinaca.

Dok se EU priprema za uvođenje EES-a za strance koji sada uključuje i britanske državljane, također uvodi program digitalne identifikacije za građane EU-a.

Propisi koji su prošlog mjeseca stupili na snagu zahtijevaju od zemalja članica Europske unije da svojim građanima osiguraju digitalne ID novčanike do 2026. godine. Ovaj digitalni ID mora biti u skladu sa specifikacijama novčanika za digitalni identitet Europske unije (EUDI).

Ove specifikacije uključuju mogućnost pohranjivanja osobnih dokumenata poreznih obveznika, kao što su vozačke dozvole, kartice zdravstvenog osiguranja, diplome i drugi službeni dokumenti. Digitalni novčanik omogućit će pristup i javnim i privatnim uslugama.

Iako sustav tehnički neće biti obvezan, ali oni ljudi koji ga neće bezrezervno prihvatiti i koji se ne budu pridržavali novih pravila, bit će jednostavno isključeni iz većine svakodnevnih usluga, jer ih neće moći koristiti. Eto novog načina da se ljudi diskriminiraju.

To se već danas ostvaruje putem aplikacija. Tko ima aplikaciju za neku uslugu, može je ostvariti, a tko nema ne može. Odluka je na svakom pojedincu. No, ne mogu se usluge uvjetovati aplikacijama. Na to se uporno zaboravlja. Usluge bi morale biti dostupne svima, a ne samo vlasnicima aplikacija. To izravno diskriminira stariju populaciju koja nije na ti s digitalnim svijetom.

Upotreba uključuje plaćanje “digitalnom gotovinom”, otvaranje bankovnog računa, dobivanje recepata, potpisivanje ugovora, putovanja, pristup državnim službama, primanje socijalnih beneficija, prijavu na račune društvenih medija i još mnogo toga.

“Također se može koristiti za olakšavanje slobode kretanja pohranjivanjem dokumenata kao što je europska kartica zdravstvenog osiguranja”, objašnjava birokratska Europska komisija (EK) na svojoj web stranici.

Prema trenutnim pravilima, EK tvrdi da će EUDI novčanik biti “neobvezan” za porezne obveznike. Europska komisija tvrdi da su glavna prodajna točka EUDI novčanika njegove sigurnosne značajke i očekuje da će to zadovoljiti široko rasprostranjena pitanja privatnosti.

Međutim, i dalje postoji zabrinutost oko novčanika s osobnim dokumentima. Glavna briga je da dok korisnici dijele samo pojedinosti koje su neophodne, vlada može odlučiti u bilo kojem trenutku koje informacije je “potrebno” podijeliti. Naravno da ovo predstavlja opasan ulazak sustava u našu privatnost koja u bilo kojem trenutku može biti ogoljena.

Prisjetimo se, tijekom pandemije COVID-a-19, primjerice, Europska komisija učinila je dokaz o cijepljenju nužnim za pristup uslugama i ustanovama. Prije toga su se zdravstveni podaci svakog poreznog obveznika smatrali povjerljivima. Nakon pandemije tome više nije tako i zdravstveni kartoni više nisu što su bili nekada – naša privatna stvar.

Sve ovo također izaziva zabrinutost zbog centralizacije masovnih privatnih podataka.

CIR bazu podataka kontrolirat će neizabrani birokrati Europske komisije. Građani EU-a stoga će imati problema pronaći bilo kakvu odgovornost ako se njihovim podacima pogrešno postupa ili im se uskrati pristup nekoj usluzi. Živimo u vrlo čudnim vremenima. Što drugo reći?

Izvor: SlayNews