Vijeće EU želi dopustiti obuku umjetne inteligencije s osobnim podacima građana i to bez prethodnog pristanka.
Vijeće Europske unije želi proširiti Opću uredbu o zaštiti podataka vlastitim pravilom za umjetnu inteligenciju. Novi članak 88.b nosi naslov „Obrada podataka u kontekstu razvoja i rada umjetne inteligencije” i trebao bi izričito omogućiti obradu osobnih podataka za razvoj i rad sustava i modela umjetne inteligencije na temelju „legitimnog interesa” iz članka 6. stavka 1. točke f Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Time prethodna privola osoba na koje se podaci odnose ne bi bila nužna u svim slučajevima.
Tekst je dio takozvanog Digitalnog omnibus paketa. Države članice EU-a postigle su 21. listopada 2026. dogovor o tom pregovaračkom mandatu za pregovore s Europskim parlamentom. Još nije riječ o važećem zakonu, nego o službenom stajalištu Vijeća za predstojeće pregovore.
Povezana uvodna izjava 33.a izričito spominje i treniranje sustava i modela umjetne inteligencije. Istodobno Vijeće pojašnjava da razvoj umjetne inteligencije ne predstavlja automatski legitimni interes. U svakom pojedinačnom slučaju potrebno je ispitati kojoj svrsi obrada služi te prevladavaju li interesi ili temeljna prava osobe na koju se podaci odnose. Posebnu pozornost pritom treba posvetiti djeci; ondje gdje pravo EU-a ili nacionalno pravo izričito zahtijeva privolu, ona i dalje ostaje nužna.
‼️ EU governments approved a GDPR change to let companies train AI on Europeans' personal data without consent. It makes AI training a possible "legitimate interest", judged case by case. Parliament must still agree. Max Schrems calls it a "digital expropriation" of Europeans. https://t.co/hCXn3AQMKa
— International Cyber Digest (@IntCyberDigest) October 26, 2026
Time bi se dosadašnji pristup određenim primjenama umjetne inteligencije znatno promijenio. Poduzeća ne bi u svakom slučaju morala najprije zatražiti privolu osobe na koju se podaci odnose, nego bi se mogla pozvati na vlastiti gospodarski ili drugi legitimni interes, pod uvjetom da su ispunjeni propisani uvjeti za odvagivanje interesa i ostali zahtjevi Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR).
Vijeće istodobno zahtijeva tehničke i organizacijske zaštitne mjere. Među ostalim, navode se smanjenje količine podataka na nužni minimum, zaštita podataka koji su ostali pohranjeni u modelu te pravo na prigovor iz članka 21. GDPR-a. Osobe na koje se podaci odnose u načelu bi mogle prigovoriti takvoj obradi.
Nacrt sadržava i odredbu o posebnim kategorijama osobnih podataka. Osjetljive informacije koje nenamjerno dospiju i ostanu u skupovima podataka namijenjenima razvoju, treniranju, testiranju ili validaciji modela umjetne inteligencije trebalo bi, ako je moguće, izbrisati. Ako je brisanje tehnički nemoguće ili izvedivo samo uz nerazmjeran napor, trebalo bi ih tehničkim mjerama zaštititi od daljnje obrade ili prikazivanja.
Organizacija za zaštitu podataka noyb, koju vodi Max Schrems, oštro je reagirala. Govori o „digitalnom izvlaštenju” Europljana i upozorava da bi velike tehnološke tvrtke ubuduće mogle lakše pristupati opsežnim zbirkama podataka koje su se godinama prikupljale kako bi razvijale i pokretale sustave umjetne inteligencije. noyb posebno strahuje da bi se na toj osnovi za potrebe umjetne inteligencije mogli upotrebljavati podaci koji su izvorno prikupljeni u druge svrhe.
Vijeće, nasuprot tome, opravdava Digitalni omnibus paket potrebom za jačanjem konkurentnosti Europe, poticanjem inovacija i smanjenjem regulatornog opterećenja poduzeća. U svojoj službenoj objavi izričito navodi da je cilj razjasniti pravnu osnovu za obradu osobnih podataka povezanu s umjetnom inteligencijom.
Europa se time nalazi pred dalekosežnom odlukom: države članice žele u GDPR-u izričito propisati da se razvoj i rad umjetne inteligencije pod određenim uvjetima mogu temeljiti na osobnim podacima i bez prethodne privole osoba na koje se ti podaci odnose.
Hoće li to pravilo doista postati zakon, odlučit će se u pregovorima s Europskim parlamentom.
