Svjetska zdravstvena organizacija i Europska komisija pokreću sustav umjetne inteligencije za praćenje društvenih mreža i “dezinformacija u stvarnom vremenu”.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predstavila je novu verziju svog globalnog sustava za praćenje podataka, platforme temeljene na umjetnoj inteligenciji (AI) koja u stvarnom vremenu analizira online sadržaj i aktivnosti na društvenim mrežama.
Sustav, nazvan Epidemic Intelligence from Open Sources 2.0 (EIOS), predstavljen je kao korak prema “boljoj pripremljenosti za pandemiju”, ali njegov doseg ide daleko izvan praćenja zaraznih bolesti.
Razvijen u suradnji sa Zajedničkim istraživačkim centrom (JRC) Europske komisije, EIOS 2.0 skenira internet tražeći “signale” potencijalnih zdravstvenih prijetnji. Prema izjavi WHO-a, sustav automatski analizira objave na društvenim mrežama, web stranice i druge javne izvore kako bi otkrio moguće epidemije.
Iako je projekt opisan kao sustav ranog upozorenja, u praksi omogućuje globalnoj zdravstvenoj ustanovi da u stvarnom vremenu promatra digitalne razgovore diljem svijeta, pod okriljem zaštite javnog zdravlja.
Na stranici WHO-a posvećenoj suradnji EIOS-a navodi se da partneri također istražuju projekte poput „otkrivanja vjerodostojnosti vijesti“ i „sustava klasifikacije dezinformacija“. To ukazuje na rastući interes za oblikovanje načina kategorizacije i filtriranja informacija.
Jedan takav projekt je „ Misinfo Classifier “, koji je JRC razvio 2020. kao program umjetne inteligencije za otkrivanje „lažnih vijesti“ analizom tona i intenziteta jezika u tekstovima. Europska komisija je tada objavila da se algoritam već koristi u institucijama EU-a i da će se dijeliti s profesionalnim „provjerivačima činjenica“.
EIOS je sada aktivan u više od 110 zemalja i surađuje s više od 30 organizacija, uključujući nacionalne vlade i Europsku komisiju. Platforma se nudi „besplatno“ uz obuku i tehničku podršku, ali u praksi izravno povezuje nacionalne sustave nadzora s centraliziranom mrežom kojom upravlja WHO.
Koncept „društvenog slušanja “ , koji WHO aktivno razvija, uključuje „analiziranje razgovora i narativa“ kako bi se razumjeli stavovi, znanje i uvjerenja ljudi. Drugim riječima, organizacija ne prati samo podatke o bolestima, već i način na koji građani razmišljaju i komuniciraju na internetu.
Iako WHO tvrdi da je novi sustav „otvoreniji, fleksibilniji i uključiviji“, iza te formulacije krije se širenje infrastrukture digitalnog nadzora, u kojoj algoritmi interpretiraju globalno ponašanje i raspoloženje.
Pod izlikom „zaštite javnog zdravlja“, WHO gradi kontinuirani digitalni sustav nadzora koji promatra, klasificira i procjenjuje svjetski online diskurs, brišući granicu između upravljanja zdravljem i upravljanja informacijama.
