Amerikanci se sve više opiru mreži nadzornih kamera.
Postavljene su uz ceste i raskrižja te automatski bilježe vozila koja prolaze: kamere američke tvrtke Flock Safety trebale bi pomoći policiji u hvatanju kriminalaca i, sasvim sigurno, služiti samo sigurnosti, glasi narativ. No protiv sada već goleme mreže nadzora raste otpor. Građani prosvjeduju, neki pribjegavaju vandalizmu. I: otpor daje rezultate.
Zamislite sljedeći scenarij: automobil prolazi američkim gradom. Uz cestu na stupu stoji mala kamera. Fotografira registarsku pločicu, bilježi vrijeme i mjesto te prepoznaje karakteristike vozila. Vozač nije počinio nikakav prekršaj, ali njegovo je kretanje sada određeno vrijeme pretraživ dio digitalnog sustava. Mnogim američkim građanima to smeta. Čini se da se izreka „Land of the Free“ ovdje još uvijek shvaća ozbiljno.
Tvrtka koja stoji iza jedne od najvećih takvih mreža zove se Flock Safety. Njezini automatski čitači registarskih pločica – Automatic License Plate Readers, skraćeno ALPR – sada su postavljeni u desecima tisuća primjeraka diljem zemlje. Flock sam sustav opisuje kao alat za javnu sigurnost. Prema navodima tvrtke, bilježe se slike registarskih pločica, karakteristike vozila, vrijeme i lokacija kamere. Uređaji ALPR ne prikupljaju prepoznavanje lica, biometrijske podatke ni informacije o vozaču. Podaci se navodno standardno brišu nakon 30 dana.
No kritičare to ne umiruje. Jer nije presudno samo ono što vidi jedna kamera, nego ono što se događa kada se vrlo velik broj tih kamera međusobno poveže. Tada nastaju profili kretanja.
Policijske službe mogu, primjerice, pretraživati sustav u potrazi za određenim vozilom. To može biti korisno kod ukradenog automobila, otmice ili potrage za počiniteljem nasilnog kaznenog djela. Istodobno, čisto tehnički, nastaje golema baza podataka o vozilima ljudi za koje uopće ne postoji nikakva sumnja.
Istraživanje časopisa Wired nedavno je pokazalo koliko daleko umrežavanje može sezati. Policija u Alpharetti u Georgiji, prema tim navodima, dijelila je podatke Flocka s više od 2.000 organizacija, a zauzvrat je dobila pristup podacima više od 1.300 institucija. Stručnjaci za zaštitu podataka u tome vide izgradnju nadzorne mreže koja u jednom trenutku više neće služiti samo potrazi za kriminalcima, nego će u načelu omogućavati praćenje kretanja stanovništva.
A sada postoje i primjeri koji pokazuju zašto ta zabrinutost nije posve neutemeljena. Tako je u Georgiji jedan policijski službenik dospio na naslovnice jer je sustav Flock očito više puta koristio za provjeravanje vozila svoje bivše djevojke i još jedne policajke. Kod svoje bivše partnerice navodno je u nekoliko mjeseci proveo 56 pretraga. Muškarac je kasnije podnio ostavku.
Amerikanci žele „DeFlockirati“
Otpor je u međuvremenu zaglušujući. U brojnim gradovima građani prosvjeduju na sjednicama gradskih vijeća. Aktivisti kartiraju lokacije kamera i organiziraju takozvane akcije „DeFlock“. Općine već poduzimaju posljedice i dopuštaju da ugovori s Flockom isteknu. Prve kamere već su isključene.
Otpor se pritom nipošto ne može svrstati u uobičajenu podjelu na ljevicu i desnicu. Lijevi aktivisti za građanska prava strahuju od državnog nadzora i pristupa imigracijskih vlasti. Libertarijanci i konzervativci smatraju da su ugroženi Četvrti amandman Ustava i pravo građana na zaštitu od državnog nadziranja.
Neki posežu za radikalnijim sredstvima: kamere Flock prekrivane su vrećama za smeće, prskane sprejem, ukradene ili jednostavno otpiljene sa stupa. To je oštećenje imovine i sukladno tome kažnjivo, no primjetna je društvena potpora koju neki optuženi dobivaju.
Četrdesetjednogodišnji inženjer američkog ratnog zrakoplovstva Jeffrey Sovern iz Virginije mora odgovarati zbog navodnog uništavanja brojnih kamera Flock. Između ostalog, tereti ga se za 13 slučajeva oštećenja imovine. Sovern pritom uopće ne poriče svoju temeljnu motivaciju. Cijeni svoju privatnost i pravo na nju zajamčeno Četvrtim amandmanom Ustava, napisao je u apelu za prikupljanje sredstava za svoju obranu. Njegov fond za potporu prikupio je desetke tisuća dolara, a više od tisuću ljudi doniralo je za njega.
Policija postavlja mamce u obliku kamera
Koliko je sukob eskalirao pokazuje apsurdan primjer iz Ovieda na Floridi. Ondje je između kraja srpnja i početka kolovoza ukradeno nekoliko pravih kamera Flock. Policija je reagirala „kreativno“: jedan je policijski službenik 3D printerom izradio lažne kamere Flock. Mamci su izgledali poput pravih uređaja i služili su kao mamci.
Navečer 19. kolovoza postavljene su lažne kamere. Nekoliko sati poslije, prema policijskom prikazu događaja, 24-godišnji Evan Meyer približio se jednoj od lažnih kamera s rukavicama, maskom i vrtnim škarama. Odsjekao ju je i razbio. Policija je već čekala.
Meyer je uhićen i suočava se s nekoliko kaznenih optužbi. Istražiteljima je navodno rekao da su mu kamere u blizini kuće stvarale osjećaj da ga se neprestano promatra.
Čak je i gradonačelnica Ovieda Megan Sladek nakon toga izrazila zbunjenost. Iako je nedvosmisleno istaknula da je vandalizam pogrešan, istodobno je podsjetila da je gradsko vijeće nedugo prije toga već javno raspravljalo o mogućnosti potpunog ukidanja sustava Flock.
Nadzor je vrlo lako uvesti, a vrlo ga je teško ponovno ukinuti. U početku se govori o krađama automobila i otmicama, zatim se baze podataka umrežavaju, poboljšavaju se mogućnosti pretraživanja, uvodi se umjetna inteligencija, a podaci se prosljeđuju sve većem broju tijela vlasti i organizacija. I u jednom trenutku društvo shvati da je stvorena infrastruktura pomoću koje se kretanje milijuna potpuno nedužnih ljudi može automatski bilježiti i pretraživati. Amerikanci su to prepoznali – i njihov se otpor, unatoč pretjeranim reakcijama vlasti, čini učinkovitim.
