Afrička svinjska kuga (ASK, engl. ASF) najopasnija je bolest domaćih i divljih svinja u Europi. Virus je veliki DNA virus iznimno otporan u okolišu, širi se krvlju, mesom i lešinama, a smrtnost u akutnim oblicima doseže gotovo 100 %. Bolest nije opasna za ljude niti za sigurnost mesa, ali uništava svinjsku populaciju i ima ogromne ekonomske posljedice.
EU regulativa i “stamping-out” strategija
Afrička svinjska kuga u EU je bolest kategorije A. To znači da se svako žarište mora odmah
ugasiti. Temelj za to su Uredba 2016/429 i provedbene uredbe 2020/687 i 2023/594. One
propisuju usmrćivanje svih svinja na zaraženim farmama, ograničenje kretanja i temeljito
čišćenje. Razlog je dvostruk: još uvijek nema EU-odobrenog cjepiva i svaka država mora
čuvati izvozni status.
Dijagnostika i laboratoriji
PCR i serologija mogu se raditi u laboratoriju sigurnosne razine BSL-2. Ako se želi dokazati
živi virus – izolirati ga u kulturi – to traži BSL-3 uvjete. Kad govorimo o ‘genotipu’ ispravno
je reći genotipizacija ili sekvenciranje, a ne ‘izolacija genoma’.
Glavne metode uključuju PCR, serologiju, virusnu izolaciju i sekvenciranje. Hrvatski
veterinarski institut (Zagreb i Vinkovci) provodi PCR i serologiju; izolacija virusa zahtijeva
posebno ovlaštene BSL-3 jedinice.
- Cjepiva
Prva licencirana cjepiva postoje u Vijetnamu, poput AVAC ASF LIVE. Ona štite protiv
genotipa II i u pokusima nisu pokazala pad u rastu svinja – jedino blagu reakciju nekoliko
dana nakon cijepljenja. No ta cjepiva nisu odobrena u Europskoj uniji i ne pokrivaju sve
sojeve, uključujući nove rekombinante.
Što se događa nakon cijepljenja
Cijepljene svinje imaju normalan rast i prirast, bez dokaza o dugotrajnom zaostajanju.
Reakcija: povišena temperatura i slabiji apetit 2–4 dana. Ograničenje: zaštita pada ako se
pojavi novi ili rekombinantni soj.
Preboljele svinje i imunitet
Eksperimenti su pokazali da dio svinja može preživjeti infekciju, razviti antitijela i ne
prenositi infektivni virus na zdrave životinje. To im daje određenu zaštitu, ali dio preživjelih
može imati kronične posljedice – sporiji rast, mršavljenje – pa prirodno ‘prokuženje’ nije
ekonomski isplativo.
- Lijekovi – samo istraživanje
Trenutno nema registriranog lijeka. U laboratorijima su identificirani spojevi koji inhibiraju
replikaciju virusa, ali sve je u fazi in vitro testiranja – daleko od praktične primjene na
farmama.
Ekonomska računica
Svinjetina je najjeftinije crveno meso i najviše se konzumira u Hrvatskoj, ali izvoz nije
ogroman i marže su tanke. Troškovi kompenzacija, depopulacija i nadzora brzo pojedu
zaradu od izvoza. Ako se ciklusi izbijanja nastave, lako se dogodi da trošimo više na čuvanje
izvoznog papira nego što zaradimo od samog izvoza.
Rezervoar u divljini i uloga lovišta
Glavni rezervoar virusa su divlje svinje i njihovi leševi. EFSA naglašava da bez sustavnog
uklanjanja lešina nema trajnog iskorjenjivanja. Lovišta u Hrvatskoj vode državne tvrtke i
privatni zakupnici. Ministarstvo poljoprivrede propisuje mjere, ali provedba – traženje
lešina i odstrjel – ovisi o lovačkim društvima.
Pitanja za institucije: – Koliko je lešina stvarno uklonjeno nakon izbijanja 2023. i tko to nadzire? – Jesu li svi zakupnici lovišta ispunili obvezu pretrage i izvješćivanja? – Postoji li neovisna inspekcija ili se oslanjamo na samoprijavu lovaca? – Koji je plan za smanjenje populacije divljih svinja i tko provjerava ispunjenje kvota?
Strateški paradoks i budući izbori
Ciklus izbijanja 2023. i 2025. pokazuje da rezervoar u divljini ostaje i da je moguće da se za dvije godine pojavi novo žarište. Svaka nova depopulacija znači gubitak tisuća svinja i javnog novca.
Ako se trend nastavi, Hrvatska će morati odlučiti: – nastaviti strogi stamping-out i riskirati nove skupe cikluse, – ili tražiti regionalizaciju i ring-cijepljenje uz DIVA testove i dodatna ograničenja izvoza, – ili fokusirati strategiju na domaću opskrbu uz djelomičan gubitak izvoznog statusa.
ASF ne ugrožava ljude – ovo je svinjogojstveni i trgovinski problem – pa treba izračunati je li
skuplje stalno ubijati svinje ili izgubiti dio izvoznog komfora i uvesti regionalizaciju.
Izvori: – EU: Uredba (EU) 2016/429; Delegirana uredba (EU) 2020/687; Provedbena uredba (EU)
2023/594. – EFSA “Exit Strategy” i znanstvena mišljenja o nadzoru divljih svinja. – Petrov et al., 2018, Vet Microbiol. – studija o preživjelim svinjama i odsustvu prijenosa. – Ruedas-Torres et al., 2024, Pathogenicity and virulence of ASFV. – FAO/WOAH ASF Vaccine update – status vijetnamskih cjepiva. – Hrvatski veterinarski institut i Ministarstvo poljoprivrede – službena priopćenja 2023. i
- – Eurostat i DZS – podaci o izvozu i uvozu svinjskog mesa.
