Broj zahtjeva za azilom zabilježen u EU, Norveškoj i Švicarskoj porastao je za gotovo jednu trećinu u odnosu na prošlu godinu, budući da Unija ove godine očekuje preko milijun zahtjeva.
Prema statistici koju je objavila Agencija EU za azil (EUAA), od siječnja 519.000 ljudi zatražilo je azil u EU+ zoni, koja uključuje Norvešku i Švicarsku. To predstavlja povećanje od 28 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. kada je zabilježeno 406.000 zahtjeva.
Agencija sa sjedištem na Malti nastavila je predviđati da bi broj tražitelja azila mogao premašiti milijun do kraja godine ako se trenutni trendovi nastave, u usporedbi s prošlogodišnjim 996.000 zahtjeva.
U prvoj polovici ove godine bilo je više zahtjeva nego u prethodnih šest godina, no očekuje se da će broj tražitelja azila ove godine ipak biti manji od vrhunaca zabilježenih tijekom europske migrantske krize kada ih je 2015. registrirano 1,4 milijuna i 1,3 milijuna kuna. milijuna u 2016.
Iako je mnogo rečeno o utjecaju rata u Ukrajini na priljev tražitelja azila u EU, najveći dio kretanja izbjeglica koje bježe od rata s Rusijom dogodio se prošle godine nakon invazije, s procijenjenih četiri milijuna iz bivša sovjetska država koja trenutno živi u Europskoj uniji.
Do sada ove godine Ukrajinci nisu ušli ni među deset zemalja porijekla tražitelja azila. Sirijci i Afganistanci predstavljaju najveće kohorte, sa 67.000, odnosno 55.000 zahtjeva, što predstavlja 24 posto svih slučajeva.
U međuvremenu, EUAA je primijetila da su vidjeli “značajan porast prijava” od ljudi iz Venezuele, Kolumbije i u manjoj mjeri iz Perua, pri čemu tri južnoameričke zemlje čine 16 posto prijava ove godine. Slijede Turska (7 posto), Bangladeš (4 posto) te Egipat, Gruzija i Maroko s po tri posto.
Najviše prijava iz svih 27 zemalja članica te Norveške i Švicarske u prvom polugodištu s 30 posto, što je gotovo dvostruko više od sljedećih zemalja, Španjolske sa 17 posto i Francuske sa 16 posto.
Porast zahtjeva za azilom dolazi dok Bruxelles pokušava nametnuti program redistribucije migranata u svojim državama članicama kako bi navodno pravednije podijelili teret u cijelom bloku. One zemlje koje se odbiju pridržavati diktata suočit će se s kaznama od 20.000 eura za svaku ilegalicu koju odbiju prihvatiti.
Shemu su žestoko kritizirale konzervativne države poput Mađarske i Poljske, koje tvrde da su učinkovito zaštitile svoje granice, dok su druge poput Njemačke otvorile svoje za valove migranata i stoga bi teret trebao pasti na Berlin, a ne na Budimpeštu ili Varšavu.
Mađarska je izravno izjavila da će odbiti platiti kazne, a poljska vlada spremna je to pitanje iznijeti pred građane na referendumu koji će se poklopiti s nadolazećim općim izborima u listopadu.
Poljacima će biti postavljeno pitanje: “Podržavamo li prihvat tisuća ilegalnih imigranata s Bliskog istoka i Afrike, u skladu s mehanizmom prisilnog preseljenja koji nameće europska birokracija?”
Referendum će vjerojatno poslužiti kao poticaj konzervativnoj vladi premijera Mateusza Morawieckog (PiS), koji je bio jedan od najžešćih branitelja nacionalnog suvereniteta i kontrole granica u EU.
Pažnja:
Epoha se svakodnevno nalazi na meti sveprisutnih cenzora koji svim sredstvima rade na našem gašenju kao alternativnog medija koji djeluje potpuno neovisno i nije ni pod čijom kontrolom. Ukoliko vam se sviđa naš rad možete nas podržati skromnom donacijom, jer svaki vaš cent presudan je u našem opstanku.
