Cijene dizela dosegle su rekordne razine diljem Europe

Cijene dizela dosegle su rekordne razine diljem Europe

Advertisements

Cijene dizela dosegle su rekordne razine diljem Europe.

Advertisements

Cijene dizela ovog su tjedna u nekoliko europskih zemalja porasle na rekordne razine ili najviše razine u posljednjih nekoliko godina, zbog čega su kamiondžije, poljoprivrednici i kućanstva, koji su već pod pritiskom višemjesečnih visokih troškova energije uzrokovanih sukobom na Bliskom istoku, ratom u Ukrajini i ograničenim globalnim zalihama goriva, dovedeni u još teži položaj.

Njemačka je u srijedu zabilježila novi rekord od 2,471 eura po litri, prema podacima automobilskog kluba ADAC-a, kako je izvijestio njemački portal t-online. Zbog te cijene vozači plaćaju oko 0,71 eura po litri više nego prije početka rata. I cijene benzina dosegnule su rekordnu razinu na nacionalnoj razini.

Političari Alternative für Deutschland (AfD) kreću u napad.

„Cijena goriva: vlada Merza je gotova! Nevjerojatno: 2,55 eura po litri dizela i 2,34 eura za Super ovdje na benzinskoj postaji. U Njemačkoj se plaćaju najviši porezi na gorivo. Prije dva dana natočio sam gorivo za 176,00 eura, a spremnik mi čak nije bio ni pun“, napisao je njemački zastupnik u Bundestagu dr. Ingo Hahn.

Advertisements

Finska je predvodila Europsku uniju s cijenom od 2,505 eura po litri prema najnovijim službenim tjednim podacima, a odmah iza nje slijedile su Danska s 2,502 eura i Nizozemska s 2,494 eura. Prosjek na razini cijele EU sredinom rujna iznosio je 2,075 eura po litri.

Na pojedinim benzinskim postajama u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji cijene su čak dosegnule ili premašile 2,90 eura po litri. Ponderirani prosjek na osam velikih tržišta u četvrtak je dosegnuo 2,172 eura po litri.

Političar AfD-a Martin Hess čak je skrenuo pozornost na benzinsku postaju na kojoj su cijene prvi put dosegnule 3,00 eura po litri.

Fizičke veleprodajne cijene dizela u sjeverozapadnoj Europi i na području Sredozemlja ranije ovog tjedna dosegnule su rekordne ili gotovo rekordne razine, prije nego što su se nešto smanjile.

Snažan rast troškova energije posljedica je poremećaja u pomorskom prometu kroz Hormuški tjesnac, zajedno s napredovanjem snaga Hutija u Jemenu, produljenom ruskom zabranom izvoza dizela, iscrpljenim zalihama, visokim rafinerijskim maržama i sezonskom potražnjom. Budući da se zimska sezona grijanja brzo približava, stručnjaci upozoravaju da bi se energetska kriza mogla pogoršati.

„Poremećaji u opskrbi, iscrpljene zalihe i visoke rafinerijske marže upućuju na sve ozbiljniju nestašicu srednjih destilata“, napisao je Ole Hansen, voditelj strategije za robu u Saxu, u bilješci od 16. rujna.

Cijene sirove nafte ostale su visoke, iznad 100 dolara po barelu, ali cijena rafiniranog dizela porasla je mnogo brže od cijene barela sirove nafte, što je također slučaj s druge strane Atlantika, u Sjedinjenim Američkim Državama.

Advertisements

Veleprodajne cijene električne energije uvelike se razlikuju diljem Europe. Italija je u nekim zonama bilježila day-ahead cijene koje su bile znatno iznad 200 eura po megavat-satu, dok su nordijska tržišta uspjela ostati znatno niže.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u srijedu u Europskom parlamentu da je kriza povezana s Hormuškim tjesnacem od početka sukoba povećala račun EU-a za uvoz fosilnih goriva za 90 milijardi eura, „a da pritom nije dodana ni jedna jedina molekula energije“.

Pozvala je na brža ulaganja u elektroenergetske mreže, skladištenje energije i obnovljive izvore energije te rekla da Europa ne može ostati industrijska velesila uz trajno visoke cijene energije.

„Učinimo budućnost Europe električnom“, rekla je, pozivajući na udvostručenje udjela električne energije u potrošnji energije do 2040. godine.

Paket Komisije AccelerateEU, pokrenut u travnju, stavlja naglasak na tješnju koordinaciju pri punjenju skladišta plina i moguću uporabu naftnih rezervi, novi Opservatorij za goriva za praćenje zaliha te privremeni okvir za državne potpore (METSAF), koji vrijedi do 31. prosinca za poljoprivredu, ribarstvo, prometni sektor i energetski intenzivne industrije.

Države članice potiču se na korištenje ciljanih, privremenih instrumenata, poput potpore dohotku, energetskih vaučera, socijalnih tarifa i nižih poreza na električnu energiju za ranjiva kućanstva, umjesto širokih subvencija za fosilna goriva.

U međuvremenu vlade EU-a grozničavo pokušavaju staviti krizu pod kontrolu.

Njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reiche predložila je privremeno smanjenje PDV-a na gorivo s 19 posto na 7 posto te rekla da bi to „moglo riješiti teret tamo gdje se izravno osjeća: na benzinskoj postaji, i imalo bi trenutačan učinak“.

Savezni kancelar Friedrich Merz obećao je mjere protiv „podizanja cijena“, ali nije najavio konkretne mjere. Njemački ministar financija Lars Klingbeil i drugi dužnosnici u petak su pozvali na raspravu o porezima na prekomjernu dobit energetskih kompanija, tvrdeći da te kompanije „iskorištavaju situaciju“.

Povjerenik EU-a za gospodarstvo Valdis Dombrovskis rekao je da Bruxelles trenutačno nema plan za uvođenje nameta na razini cijele EU-a te da oporezivanje ostaje u nadležnosti država članica.

Strukovne organizacije upozoravaju da visoki troškovi dizela povećavaju cijene prijevoza tereta i ugrožavaju konkurentnost, osobito cestovnog prometa, koji i dalje uvelike ovisi o gorivu.

Dužnosnici EU-a i nacionalni dužnosnici kažu da punjenje skladišta plina za zimu napreduje prema planu i da nema neposredne krizne situacije u opskrbi, ali priznaju da će cijene ostati visoke sve dok se geopolitički rizici ne smanje i dok ne bude dostupno više obnovljive energije proizvedene u vlastitoj zemlji.

Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp
Advertisements