EU kreće u borbu protiv vlasnika nekretnina: obvezna obnova košta i do 100.000 eura

EU kreće u borbu protiv vlasnika nekretnina: obvezna obnova košta i do 100.000 eura

Loši izgledi za vlasnike nekretnina: Osim zabrane grijanja na plin i ulje na koju teži Federalno ministarstvo gospodarstva, Europski parlament planira postrožiti pravila za obnovu zgrada. Do 2033. sve bi stambene zgrade trebale postići razred učinkovitosti D; gradnja novih kuća dodatno je ograničena činjenicom da sve nove zgrade moraju biti “bez emisija” do 2028. godine umjesto ranije planirane 2030. godine. Zbog prisilne obnove vlasnici nekretnina mogli bi imati troškove od 15.000 do 100.000 eura po stambenoj jedinici. Oni koji ne mogu platiti ovu prisilnu obnovu vjerojatno će izgubiti svoje domove.

U prosincu 2022., bloger Bjørn Andreas Bull-Hansen upozorio je da bi direktive EU-a o “energetskoj učinkovitosti u zgradama” mogle rezultirati neprocjenjivom prisilom na obnovu koja bi prisilila ljude da se odreknu svoje imovine. Umjesto da se odmakne od ovih planova, namjera EU je dodatno pogoršati situaciju vlasnicima nekretnina i onima koji to žele postati:  Europski parlament sada prijeti pooštravanjem pravila za renoviranje zgrada.

Time se želi smanjiti potrošnja energije i dati doprinos postizanju „klimatskih ciljeva“. Nove zgrade bi stoga trebale biti “bez emisije” dvije godine ranije – 2028. umjesto 2030. godine. Prema nacrtu EU direktive, sve zgrade u Hrvatskoj trebale bi postići energetski standard D do 2033. godine. To prisiljava milijune vlasnika kuća da poduzmu mjere popravka kako bi se mogli suočiti s cijenom bolje izolacije ili novog krova. Klasa energetske učinkovitosti D odnosi se na kuću s potrošnjom energije od 100 do 130 kWh/m². Troškovi po stambenoj jedinici mogli bi biti između 15.000 i 100.000 eura. Svatko tko se toga ne pridržava trebao bi biti podvrgnut sankcijama – odgovarajuće države EU trebale bi odlučiti kako bi to trebalo izgledati. Sa HDZ-om na vlasti vjerojatno će nastupiti mračna vremena za vlasnike starijih zgrada u Hrvatskoj.

Glasovanje EU parlamenta o planiranoj smjernici trebalo bi se održati sljedeći tjedan, nakon čega će odlučiti EU komisija i resorni ministri zemalja članica. 

No ima i kritika na račun projekta. “Ovo je politika iz zemlje kukavičjeg oblaka. To nije ni pristupačno ni izvedivo”, rekao je za “Bild” Kai Warnecke, čelnik njemačke udruge Haus&Grund. Markus Pieper, tajnik EU parlamenta CDU/CSU, pretpostavlja da bi posebno bile pogođene kuće u zemlji i na periferiji te upozorava: „Ova ideološki forsirana obnova je napad na ruralna područja. Ovako stvarate regionalne krize nekretnina.”

Kritičan je i europarlamentarac FDP-a Andreas Glück. Tvrdi da je učinkovitost mnogih zgrada u južnoj i istočnoj Europi znatno niža nego u Njemačkoj te da se tamo prvo moraju podići standardi. Njegov zaključak je stoga: “Cijeli pristup je promašaj.”

Iako su građani ionako nepotrebno opterećeni visokom stopom inflacije i vrtoglavim skokom cijena energenata, pod krinkom zaštite klime stalno se donose nova pravila i zabrane koje za sobom povlače dodatna opterećenja. Uvijek se postavlja pitanje radi li se tu o ideologiji ili o preraspodjeli bogatstva u smislu Velikog resetiranja.

Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp